Kako promijeniti perspektivu?

OPTEREĆUJE LI VAS ŠTO DRUGI MISLE O VAMA: Znamo kako se riješiti tog teškog tereta

Tamara Radan
08.10.2023.

Kako izbaciti onaj užasno samokritički glas iz svoje glave te shvatiti da je puno važnije ono što stvarno drugi kažu o našim djelima nego ono što mi pretpostavljamo da drugi misle o nama. Dobra vijest – ne moramo se mijenjati zbog toga što mislimo da ćemo se takvi drugima više svidjeti. Moramo samo promijeniti svoju perspektivu o tim mislima.

‘Pakao, to su drugi’, izjavio je davnih dana francuskih filozof Sartre. U redu, to je subjektivan stav. No, mislite li da se Sartre previše zamarao time što će svi drugi reći na ovu maksimu. U redu, čovjek nije znao da ćemo se puno godina kasnije specijalizirati za izvlačenje rečenica iz konteksta i lijepiti ih po majicama, torbicama i feedovima. No, kad već pitate, odgovor je nedavno stigao u obliku Instagram aforizma pa kratko kaže: ‘Satre je pakao. Drugi.’

U redu, shvatili ste poantu. Ljepota, a ponekad i mudrost o paklu je u očima promatrača i nemoguće je odrediti tko što misli i osjeća jer čovjek ipak nije toliko proziran. No s druge strane, slažemo se i da je čovjek ‘društvena životinja’, ma što Sartre tvrdio pa ipak gdje je ona granica između onoga – ‘bitno mi je ne povrijediti druge i paziti na njihove osjećaje’ te stanja koje vas blokira u životu i ne da vam spavati jer neprestano mislite da su vas drugi loše ocijenili. A jednom kada ste takva crna misao pojavi u glavi, vrlo ju je teško istjerati. Evo kako zaustaviti vrtuljak misli i malo smanjiti doživljaj.

Foto: Unsplash+

Probajte se staviti u tuđe cipele

Spontano ste izašli u šetnju, dan je bio prekrasan, vi u trenirci i tenisicama, a onda je odjednom na vas pala sjena jer se iza ugla nenadano pojavio vaš bivši s novom curom. Budući da nije bilo vremena da se okrenete i naglo skrenete u susjednu ulicu morali ste izmijeniti par nervoznih rečenica (čitaj: reći prvo što vam je palo na pamet, sve samo da ne nastane šutnja koju bi vaša nasljednica mogla protumačiti kao da vam je još uvijek stalo). Tri minute kasnije obliveni ste znojem i vrtite u glavi paranoičan film. A sada kada ste dovoljno puta ponovili trailer tjedna, što kažete da sagledate širu sliku?

Stoji li uopće to da ste rekli toliko gluposti u svega tri minute? Svi troje ste bili zatečeni i nervozni. No velike su šanse da ste svi bili toliko usredotočeni na sebe da nitko nije stvarno slušao što drugi govori. S druge strane, probajte se prisjetiti situacija iz vaše bliže ili dalje prošlosti. Bili ste nervozni i na vašem prvom dejtu s bivšim pa se ipak zaljubio u vas. Nova prijateljica koju ste upoznali prošle godine vas obožava. I nije baš da se ne možete snaći u novim sredinama. A sada za vježbu pokušajte karikirati što bi vašem bivšem i njegovoj curi prolazilo kroz glavu. Naglasak neka bude na strahovima i sumnjama, naravno. A što drugo?:)

Foto: Unsplash+

Dokazi umjesto paranoje

Tko kaže da je čovjek zbog suvremenih programa i aplikacija zaboravio zbrajati i množiti u glavi gadno se vara. Želite dokaze? Pokušajte se prisjetiti koliko ste puta čuli od nekoga da ga osoba A, B, C, D nije pozdravila na hodniku, da je okrenula glavu i namjerno ga bojkotirala. Ili još bolja tablica izračuna – koliko vam puta nije stisnula lajk, iako imate dojam da gleda vaše objave. Umjesto da dalje razvijate teorije zavjere i što ste možda napravili da zaslužujete takav tretman, radije se pitajte kako ste zapravo došli do tog zaključka.

Okej, kolegica vam nije na ručku rekla ‘bok’, no gdje su dokazi da se uistinu naljutila na vas? Je li vam to netko drugi rekao? Postoji li neki razlog? Ako ne možete smisliti ništa uvjerljivo, tada biste trebali ostati smireni i sve smatrati normalnim, jer vjerojatno i jest. U slučaju da smo u krivu, ne brinite. Ako ste nešto zeznuli, uvijek će naći načina kako da vam to malo uvjerljivije pokažu. A do tog trenutka vodite ih uredno na vašoj trećoj fiktivnoj listi kao još jednu mušičavu osobu izgubljenu u vremenu, a kojoj bi za Božić baš mogli pokloniti besplatni pregled dioptrije.

Foto: Unsplash’

Shvatili ste, prije nego što skočite u more crnih misli, pitajte se odakle dolaze vaše misli o tzv. tuđem mišljenju – jeste li sve te kritičke misli sami izmislili pa ih stavili u tuđa usta ili vam je to netko uistinu rekao? Eto zašto treba imati hrpu dokaza, jer kako ćete drugačije uvjeriti svoj razum da bulazni?

Dokazi crno na bijelo!

Znate one situacije kada idete na razgovor za novi posao pa vas pitaju preporuke? A zašto to isto ne biste napravili za sami sebe, kad već bolujete od tog sindroma da se često vidite negativnijim nego što jeste. Priznajemo, malo je egoistično, narcističko i tašto napraviti screenshotove poruka gdje vas hvale, komplimentiraju vam ili plješću, no kada već imate problem realno sagledati širu sliku, morat ćemo se koristiti pomagalima. Bitno je samo da možete pristupiti tim informacijama u trenucima naglog pada samopouzdanja. Drugim riječima – konačno ćete imati dokaz crno na bijelo da drugi imaju znatno pozitivnije mišljenje o vama nego vi sami. Sljedeći, molim!

Naslovna fotografija: Unsplash+

Pročitaj više

Budite realni!

Priznajte jednom za uvijek da vi to ne možete i slobodno zaboravite na priručnike za samopomoć! Naravno, knjiga američkog neuropsihologa Paula Pearsalla ‘The Last Self-Help Book You’ll Ever Need’ je izuzetak!

Iskreno, ne znam, ali...

Samo se vi opustite jer znate kako se kaže – baš ništa nije pod kontrolom. Da, ovo se odnosi i na svemoguće šefove

Burnout od skrolanja

Kako je filozofija ‘manje je više’ u međuvremenu osvojila i medijski svijet te kako provoditi novu intelektualnu higijenu zvanu i svjesno čitanje?

bff ili?

Prijatelji s kojima možemo dijeliti dobro i loše pravo su bogatstvo s kakvim se ne može svatko pohvaliti. Pa ipak, neka od najdugovječnijih prijateljstava nisu uvijek izvori najveće sreće već mogu biti toksični, suovisni odnosi. Kako ih prepoznati?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.