rise & shine

RANORANIOCI VS. NOĆNE PTICE: Tko zaista „dvije sreće grabi“?

Kristina Stakor
16.04.2023.

U svijetu krojenom prema ranoraniocima, ima li nade za nas koji živnemo tek popodne?

Tko rano rani, dvije sreće grabi – slušamo cijelog života kao opravdanje za nastavu koja počinje u 8 ili ranije, radno vrijeme zbog kojeg krećemo od kuće prije svitanja, influencerice na Instagramu koje svoj jutarnji smoothie piju u 6, nakon prvog treninga u 5 ujutro…

I moram priznati da me cijelo to vrijeme mučilo gdje je ta obećana dupla sreća, jer jedino što sam ja osjećala pokušavajući držati korak s takvim rasporedom jest kronični umor i potrebu za siestom u dva popodne. Pa se pitam – tko je doista sretniji, ranoranioci ili noćne ptice?

Early bird vs. noćne ptice

Nečije bolje funkcioniranje u zoru ili u ponoć uvjetuje prije svega biologija. „Mnoštvo je gena u igri pri određenju vašeg biološkog sata, Period 3 gen osobito diktira do 52% hoćete li biti jutarnji ili večernji tip“, kaže dr. Adrian Williams, profesor medicine sna pri King’s College u Londonu.

Ako ste prirodno više jutarnji tip, vaš cirkadijalni ritam otpušta melatonin ranije, zbog čega ćete imati više energije ujutro, ali i potrebu za snom ranije. Kod osoba koje se kasnije bude i idu na spavanje taj se hormon luči kasnije pa su te osobe najaktivnije poslijepodne i uvečer.

No to se ne odnosi samo na spavanje: istraživanja su pokazala da noćni tipovi češće preskaču doručak, kasnije jedu, skloniji su kofeinu i alkoholu te su u prosjeku manje aktivni od jutarnjih tipova, što može rezultirati i povećanim rizikom od nekih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 ili srčane bolesti.

Žena koja spava
Foto: Pexels / Cottonbro studio

Možemo li resetirati cirkadijalni ritam?

Ok, sad kad smo se svi mi noćni tipovi izdeprimirali, ima li šanse da promijenimo ritam, možemo li protiv biologije? Da, tvrdi već spomenuti dr. Williams. I male promjene poput postepenog ranijeg buđenja i uvođenja zdravijih navika može dugoročno rezultirati znatnim pomakom.

Najučinkovitije djelovanje ima sama svjetlost: ona je najbolji trening za ritam spavanja i buđenja, pa dignite rolete ujutro čim se probudite i ugasite mobitel i TV satima prije spavanja. Dobra stara knjiga ili neki drugi hobi bit će najbolji za opuštanje.

Uvedite više aktivnosti. Čak i ako nikada nećemo biti sretni u cik zore, više aktivnosti poput večernje šetnje bit će bolje za san i zdravlje, ali intenzivno vježbanje ipak je bolje ostaviti za jutarnje sate.

Pa ako se trudite isprobati „carpe diem“ pristup ranijem buđenju, to su najjednostavniji koraci s kojima možete lagano početi. Ali nemojte samima sebi predbacivati – svaki tip ima svoje prednosti, samo su trenutna radna politika i društvo više naklonjeni onom ranoranilačkom.

Pročitaj više

Ljubavna neravnoteža

Ljubav se ne trži, pa ipak… Na podsvjesnom nivou izgleda da se ipak nešto zbraja.

Ne znamo je li doktor psihologije Thomas Henricks gledao sjajnu seriju ‘Prizori iz bračnog života’, jer već nakon prve epizode je vrlo jasno kako je čak i ona najveća ljubav tako krhka te da rijetke mogu odoljeti izazovu da se ne mijenjaju s protokom vremena. Pogotovo kada se u igru uključe problemi na poslu, drugi zgodni ljudi, vrijeme i umor. No gledano iz zraka, neke veze su ipak malo drugačije od drugih, pa makar bile i prilično sretne. A ovo je pet glavnih tipova veza i temelji na kojima trenutno stoje, kaže Thomas Henricks.

Ovo nije dobri stari krkan, ili pak kvartovski mangup koji lako gubi živce pa će vas bez beda poslati u rodni kraj – ovo je inteligentna, elokventna osoba čije su riječi strateški odabrane, sposobne rezati poput skalpela. Evo kako to izgleda u praksi kada netko koristi psihoterapijski žargon kao oružje.

Čini li vam se da u svemu u životu kaskate za vršnjacima? Imate li dojam da vas uspjeh na privatnom i poslovnom planu zaobilazi ili kuca na vrata kada ste već mislili da je „prošla baba s kolačima“? Možda ste samo dio cool ekipe „late bloomera“

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.