ŠTO JE NA VAŠOJ „BUCKET LISTI“: I trebamo li je uopće imati?

Kristina Stakor
16.07.2023.

Let balonom, skok padobranom, plivanje s morskim psima ili osvajanje najviših vrhova: što se sve može naći na “bucket” listama i bismo li ih samo trebali baciti u smeće?

Jednom davno (u ranim dvadesetima), upitala sam svog tadašnjeg dečka što mu je na „bucket“ listi. Promislio je minutu-dvije, a onda obznanio da bi prije nego umre volio postati otac. Nakašljala sam se i promatrala kako se moja ideja o zabavnom razgovoru u kojem nabrajamo ronjenje s dupinima i penjanje na Machu Picchu topi kao lanjski snijeg i pretvara u jednu od onih diskusija tko-smo-što-smo-i-kamo-idemo.

Što je „bucket list“

Povremeno se, razmišljajući o ciljevima i smislu života prisjetim tog razgovora, osobito kada preslagujem neke svoje, dugoročne i kratkoročne ciljeve. Imati ciljeve i aspiracije je motivirajuće, no je li nužno imati „bucket“ listu – i o čemu se uopće radi?

„Bucket“ lista je popis stvari koje želimo napraviti i iskustava koje želimo doživjeti prije nego umremo, a izraz dolazi iz engleske fraze „to kick the bucket“, tj. umrijeti.

let balonom bucket lista
Unsplash / Ian Dooley

Stvari koje se na njoj mogu pronaći su vrlo individualne, premda mnogi mogu na svojim listama pronaći podudarnosti poput “plivati s morskim psima“, „vidjeti polarnu svjetlost“, „skočiti padobranom“ pa sve do „letjeti u svemir“ ili „preseliti na neko egzotično otočje“.

Problem „bucket“ liste

Imati neke želje koje nastojimo ostvariti u svom ograničenom vremenu na Zemlji ne čini se kao loša stvar, dapače, konstantno smo podsjećani koliko smo produktivniji pa i zadovoljniji životom ako si zadajemo određene ciljeve.

No brojni psiholozi i autori upozoravaju na negativan utjecaj ovakvih „bucket“ listi. Psihologinja Helen Damon ističe da tip „bucket“ liste koja se fokusira na skupljanje iskustava kao što je plivanje s dupinima stvara očekivanja da bismo trebali voditi nekakav grandiozan život.

Drugi u tome vide potrebu za eskapizmom, bijegom od naše svakodnevice i života kakav doista živimo, umjesto da nam je cilj živjeti ispunjenije i tražiti posebnost u onom „običnom“. A tu je i argument da takve „bucket“ liste koje se tiču egzotičnih putovanja i nesvakidašnjih avantura ono što je dostupno samo privilegiranima.

Foto: Pexels / Miles Hardacre

A razlog za rasterećenjem od takvog pritiska i odustajanje od poduže liste dalekih mjesta koje moramo posjetiti prije smrti jest što nas stvarnost često može razočarati i biti manje magična od onog što smo zamišljali. Što naravno nije dovoljno jak argument da nešto ne napravimo (bismo li s takvim mindsetom ikada išta napravili?). Ali s druge strane, ako to ne ostvarimo, znači li da je naš život neuspjeh? Nedovršen?

Razmišljati o tome što bismo htjeli vidjeti i napraviti nije loše per se, no trebalo bi nam zapravo ukazati na ono što nam nedostaje u životu i čega bismo željeli više u svakodnevici.

Moramo li doista plivati s dupinima da bismo se osjećali povezanije s prirodom? Družiti se s pripadnicima nekog udaljenog plemena kako bismo bili povezaniji sa zajednicom? Je li penjanje na Mount Everest signal da nam je potrebna promjena perspektive? Ili možda pomicanje vlastitih granica?

Ljudi koji rade s onima koji su na kraju svog životnog puta kažu da stvari zbog kojih žale nisu „nisam popio espresso u Parizu“ već „da sam barem manje radio, a više vremena proveo s obitelji“, piše Psychology Today.

Umjesto „bucket“ liste

Pa sagledajte svoju „bucket“ listu ako je imate i pokušajte iz nje razaznati što je to što vam nedostaje, a voljeli biste osjetiti u svojoj svakodnevici. I stanite na trenutak da proslavite ono što ste već postigli. U svijetu koji uvijek ide naprijed, naprijed, naprijed, zastanite i osvrnite se. Vrijedi vidjeti pogled i s pola puta do Mount Everesta.

Naslovni vizual: Pexels / Pixabay

Pročitaj više

adulting is hard

Pati li cijela jedna generacija od sindroma Petra Pana ili se samo sve urotilo protiv nas?

toksični obrasci

„Uzmi par badema i dobro ih sažvači“, savjetovala je Yolanda Hadid svojoj kćeri Gigi prije desetak godina i postala „inspiracija“ za niz TikTok videa u kojima korisnici prozivaju nezdravi odnos s hranom koji im je usađen u obitelji

Crne misli

Sa svih strana nas bombardiraju s pozitivnim citatima, srećom kao ultimativnom istinom, a vi se borite sa svojim problemima koji su vama, naravno, najveći na svijetu i sa svojim ih svakodnevnim mislima i uvjerenjima samo potvrđujete. Profesor Hayes s katedre za psihologiju Fakulteta u Nevadi donosi šest znakova da ste zapeli u negativnoj priči o sebi.

Od Miley Cyrus koja pjeva himnu našeg doba da je nitko ne može bolje voljeti od same sebe do afirmativnih citata na društvenim mrežama i majicama. Self-love je pojam koji doslovce trči za nama. No, koristimo li pojam self-love da bismo skupljali lajkove, prodavali proizvode, spike, sami sebe tješili ili ga doista i živimo?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.