Tuđi stres nećemo, a svoj dajemo

STRES JE ZARAZAN: A ova se tvrdnja ne odnosi samo na nervozne kolege nego i na napete filmove

Lena Ivanović
05.11.2023.

Konačno imamo dokaz zašto open space nije dobra ideja. Ta tko još želi pandemiju stresa u uredima?

Došli ste na posao baš dobro raspoloženi i smireni. Sjeli ste na svoje radno mjesto, po mogućnosti u open space i niste mogli ostati ravnodušni na svu tu histeriju, lupanje po tastaturi, požurivanje, povišene tonove, strku. Pogledali ste na sat i shvatili da još nije prošlo niti sat vremena od vašeg dolaska, a puls vam se ubrzao, disanje je postalo plitko, obrazi su se zažarili kao da ste i sami sudionici kakvog paklenog projekta koji se raspada, iako s gore opisanom frkom nemate previše veze. Pa je li moguće da je nervoza tako zarazna?

To su se isto pitali i znanstvenici sa Sveučilišta u Beču prije tri godine kada su izveli svoj čuveni eksperiment u kojem su ispitanike podijelili u male grupe. Jedna polovica ispitanika je sjedila za grupnim stolom i trebala je razmisliti o zajedničkim karakteristikama. Cilj je bio stvoriti osjećaj zajedništva. Druga polovica je sjedila za stolovima sama i trebala je razmisliti o razlikama između sebe i drugih sudionika.

Uzorci kortizola govore sve

Zatim su iz svake grupe izvučene osobe koje su morale nositi stresne zadatke: morale su se dokazati na lažnom razgovoru za posao i rješavati komplicirane matematičke zadatke. Ostali sudionici su promatrali situaciju. Nakon toga, uzeti su uzorci sline od promatrača i ispitani su na stresni hormon kortizol. Pokazalo se da su osobe koje su razvile osjećaj pripadnosti češće izlučivale kortizol, iako se same nisu nalazile u stresnoj situaciji, već su samo promatrale.

Foto: Unsplash


Vježbe disanja u kinu, ali i na poslu

A što nas dovodi do zaključka – što veća empatija, to veći prijenos emocija i vibre. Evo, sada konačno imamo i odgovor zašto smo nakon filma ‘Gravitacija’ sa Sandrom Bullock osjećali takav umor u tijelu kao da smo se i samo zaglavili negdje u svemirskom brodu. Adrenalin i kortizol su nam nakon sat i pol toliko porasli, mišići se napeli, disanje ubrzalo, a razina šećera u krvi i kvrni tlak narasli kao da smo i sami na rubu života. Hm, znači li to da bismo i sami trebali raditi vježbe disanja u kino dvorani ili dok nam partneri prepričavaju drame sa šefom?

Pa kad već pitate, znajte da metoda disanja 4-7-8 koju primjenjuje i Sandra Bullock u akcijskim filmovima pali. Kako je izvesti? Postavite vrh jezika iza gornjih sjekutića, udahnite kroz nos i brojite do četiri. Zatim zadržite dah dok brojite do sedam. Nakon toga, izdahnite kroz usta i brojite do osam. Ponovite barem tri puta. Ova vježba pomaže da se usmjerite na sebe i svoje disanje. I barem na kratko resetirate i odmorite od tuđeg stresa.

Naslovna fotografija: Unsplash+

Pročitaj više

Kolumna: Lea Tomac

Zašto neke osobe reagiraju iznimno burno u situacijama koje su objektivno nevrijedne spomena? Zašto, pak, neke osjećaju sigurnost tek kada kontroliraju svaki aspekt svoga života? Zašto je u nekih prisutan gotovo instinktivan strah od gubitka? Zašto neke vječito prati sjena krivnje, čak i kada nisu učinili apsolutno ništa pogrešno? Zašto nekima, koliko god uspješni bili, nijedno postignuće nije dovoljno dobro? Kako bi odgovorila na navedena i njima slična pitanja, psihologija sve češće postavlja jedno dodatno, vjerojatno najintrigantnije do sada – što ako opisani obrasci nisu posljedica isključivo osobnih iskustava već dio emocionalnoga nasljeđa?

Na prvi pogled priča s fiktivnog irskog otoka izgleda kao bizarni horor. No kako film odmiče, postaje jasno da govori o nečemu vrlo suvremenom – o ghostanju i brutalnoj moći šutnje kada jedan prijatelj jednostavno odluči izbrisati drugoga iz života.

Je li Brookyln Beckham neka vrsta modernog Goethea i kako to da je u zadnjih 10 godina broj pjesama koje govore o tuzi, beznađu i stresu tako naglo porastao, a pozitiva drastično padala?

Kolumna: Lea Tomac

Cijela poanta manosfere, navodno, jest kako osvojiti žene. Zašto onda gotovo opipljiv osjećaj nelagode nastaje čim žena stupi na scenu? Zašto oni najradikalniji među njima otvoreno tvrde da im se žene uopće ne sviđaju? Istražili smo što pokreće manosferu i zašto kombinacija homosocijalnosti i homohisterije stvara neobičan paradoks – muškarce emocionalno usmjerene jedne na druge, ali prisiljene to maskirati agresijom, dominacijom i mizoginijom.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.