Inspiriran pitanjem Rolanda Barthesa ‘Tko će napisati povijest suza?’ belgijski redatelj Jan Fabre je tijekom godina postavio na kazališne daske nekoliko komada koji su inspirirani upravo suzama, a pozabavio se i onim finim nijansama – jesu li to suze očaja, sreće, šoka, olakšanja ili ljubavnih muka jer u ovima potonjima ima znatno više soli. I doista, voda je jedan od najbitnijih dijelova našeg bića budući da osigurava da tijelo ostane fluidno, a kao u nekoj bajci pretvara se u i nekoliko ‘tjelesnih sokova’.
Hormon stresa kortizol
Pa ipak, iako znamo da se trebamo pažljivo odnositi prema nivoima vode i da plakanje ima oslobađajuću moć, što ćemo s onim podatkom da nas nakon poštenog plakanja boli glava? Kao da nemamo dovoljno problema pa se sada moramo nositi i s migrenom? Naime, kada su nakon kulturnjaka znanstvenici pristupili suzama otkrili su da migrena nastaje jer naše tijelo ispušta hormon kortizol kao odgovor na emocionalni okidač plača. A to je ujedno i razlog zašto nam često uz suze curi i nos.
Zašto nakon plakanja treba piti dosta vode?
S druge strane, to je ujedno i dokaz zašto nas primjerice glava ne boli kada plačemo od sreće ili recimo zbog potresnih scena na filmu. Iako su nas one, površinski gledano, dirnule, to ne znači da je naše tijelo počelo proizvoditi hormone stresa kao kada doista tugujemo ili smo pod velikim pritiskom. A zaključak ovog istraživanja glasi: što su stres i plač snažniji i duži, to se više hormona stresa oslobađa, a to znatno utječe na jačinu glavobolje.
No s druge strane, iako ste možda nakon plakanja dobili poštenu migrenu, utješna je vijest da se nakon plakanja naše tjelesne rezerve energije i tekućine obnavljaju, a s time u paketu dobivamo i mentalnu priliku za daljnju obradu emocija. Nema što, katarza ravna najboljoj kazališnom predstavi. A jedini način da možda izbjegnemo migrenu je taj da nakon plakanja pijemo puno vode i dobro se odmorimo. Pa makar i s hladnom krpom na glavi.
Naslovna fotografija: Unsplash+
