ZNATE LI ŠTO JE ‘PHOTO-AGING’: I u kakvoj je vezi s dodatnom rasvjetom za selfieje?

Lena Ivanović
17.01.2025.

Konačno imate i znanstvenu potvrdu te valjanu dozvolu za kupovinu ljetnih kremica sa zaštitnim faktorom te cool sunčanih naočala za vrijeme najhladnijih mjeseci u godini

Advent u Zagrebu. Sunca ni za lijek, no to ne sprečava moje prijatelje da nose sunčane naočale. Jedna se upravo vratila s kontrole vida gdje joj je liječnica rekla da je pametno nositi sunčane naočale i zimi, a nakon zahvata na očima i u kući, a druga me uvjerava da ima tonirana stakla koja joj posvjetljuju sivu svakodnevicu za par tonova pretvarajući je u topliju sliku. Na kraju ispada da jedina ispadam nedovoljno cool na fotkama.

Photo-aging, što je to?

A kako stvari stoje i nedovoljno informirana, jer beauty stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju na photo-aging. Kao da nam nije dovoljan anti-aging, slow-aging ili well-aging. Za one koji još ne nose sunčane naočale i zaštitni faktor kao ja na Adventu, govorimo o novom uzročniku bora. Naime, pojam photo-aging odnosi se na starenje kože pod utjecajem svjetla.

Foto: Unsplash

Velike i male doze štetnog zračenja

Photo dolazi od grčke riječi phos što znači svjetlo. Pritom se misli prvenstveno na izloženost ultraljubičastom UV svjetlu, kao što je sunčeva svjetlost, ali i na sve druge izvore UV zračenja. Nećete vjerovati, ali tu spadaju: solariji, UV lampe tijekom manikure, fluorescentne i halogene lampe, rasvjeta za selfieje i podcast pa čak i ekrani elektroničkih uređaja poput pametnih telefona, tableta i računala jer i oni također mogu emitirati male količine UV zračenja.

Naime, znanstveno je dokazano da UV zrake mogu ubrzati razgradnju kolagena i elastina u koži, što dovodi do pojave bora, sitnih linija, pjega pa čak i pigmentacijskih mrlja. Koža gubi elastičnost, postaje opuštena i mekša, a zbog ovog gubitka čak se može promijeniti i struktura kože. Stoga, imate našu dozvolu za kupovinu ljetnih kremica i cool naočala i za vrijeme najhladnijih mjeseci.

Naslovna fotografija i video: Canva

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.