Kad se radi o modi, održivost je trend za sebe: pomodna riječ kojom se proizvođači vole razbacivati i „okititi“, premda su rijetki među njima uistinu održivi, od proizvodnje sirovine do trenutka kada gotov odjevni predmet izađe iz mode.
No bez obzira na brojne situacije greenwashinga, osviještenost potrošača dovela je do toga da se modna industrija polako mijenja: zahtijevaju poštivanje etičkih i ekoloških standarda u proizvodnji te potiču produženje životnog ciklusa odjevnih komada kroz kupovanje vintage i second hand komada, upcycling i recycling. Pa ipak, kad se govori o održivosti u modi, nakit često biva izuzet iz te konverzacije.
Što je održivi nakit
Održivi nakit je onaj koji se proizvodi na društveno i ekološki prihvatljiv način. Preciznije, treba biti napravljen od održivih materijala za čiji nastanak nisu potrošene velike količine vode i energije, niti negativno utječu na okoliš te koji se mogu reciklirati ili ponovno iskoristiti.
U njegovoj proizvodnji sudjeluju radnici koji rade u sigurnim uvjetima i koji su za to adekvatno plaćeni i koji, nažalost je i to potrebno istaknuti, nisu djeca.
U onaj neodrživi spada nakit koji proizvodi brza moda, koji često kada prestanu biti trendi ili se zbog loše kvalitete i jeftinih materijala potrgaju pa završe na otpadu i tako zagađuju okoliš. Ali i onaj skuplji nakit od zlata i dijamanata čije sirovine dolaze uzrokuju krvave konflikte i ekološke katastrofe.
Procjenjuje se da se pri iskapanju dijamanata prebaci preko 250 tona zemlje za svaki karat, a godišnje iz rudnika izađe oko 148 milijuna karata, izvještava Sustainable Jungle i dodaje da su rudnici tako veliki da se mogu vidjeti iz svemira.
Rudarenje plemenitih metala iziskuje goleme količine vode, a može zagađivati prirodne izvore toksičnim kemikalijama, uzrokovati eroziju tla, gubitak prirodnih staništa za životinje te zagađenje zraka.
Kako kupovati održivi nakit
Kao i obično, umjesto na proizvođače, velika odgovornost i pritisak svaljuju se na same konzumente, koji se s pravom pitaju o porijeklu sirovina i komada koje nose. Pa kako kupovati društveno i ekološki odgovorniji nakit?
Najodrživiji je onaj koji je već napravljen, koji se prenosi s koljena na koljeno i koji ima dug životni vijek. Čak i ako nam se možda ne sviđa dizajn kakav je nosila naša baka, dobra stvar oko plemenitih kovina i dragog i poludragog kamenja jest da se uvijek mogu ponovno iskoristiti za neki sasvim drugačiji komad, više po našem ukusu.
Sve više raste popularnost i vintage nakita od jeftinijih materijala kakav se može pronaći na buvljacima i vintage dućanima – jer što je luksuznije od jedinstvenog komada kakav se više ne može napraviti?
Lokalno napravljen ručni rad također je dobar izbor, osobito kada se radi o obnovljivim ili ekološki prihvatljivim materijalima.
Kada je riječ o dijamantima, koji su postali simbol ljubavi i najtraženiji kamen za zaručničko prstenje od reklamne kampanje u 1930-ima, ako nemate obiteljsko blago, postoje drugi načini da pronađete onaj pravi (i održivi)
Sve popularniji su dijamanti napravljeni u laboratorijima, koristeći toplinu i pritisak. Neki upozoravaju da postoji drugi problem, onaj ekološki. Strojevi za proizvodnju takvih dijamanata koriste puno energije i otpuštaju ugljični dioksid u atmosferu, pa se ipak ne radi o idealnom rješenju, ali barem možemo biti sigurni da se ne radi o krvavim dijamantima.
U cijelu priču o dijamantima uplela se i suvremena blockchain tehnologija s težnjom da formira globalni registar dijamanata u kojem će svaki dijamant imati jedinstveni identifikacijski broj kako bi put „od rudnika do prsta“ bio što transparentniji.
Uvodi se sve više certifikata koji potvrđuju održivost pojedinog brenda, poput Fair Trade, Kimberley Process, Responsible Jewellery Council, Institute for Responsible Mining Assurance i Fairmained koji potiču poboljšanje uvjeta za radnike i okolišne prakse, no ni oni ne pokrivaju baš sve sive zone i mrtve kuteve.
Na nama kao potrošačima ostaje da vršimo pritisak, ako nikako drugačije, onda svojim odabirima. Što znači nositi svaki komad do iznemoglosti, reciklirati, redizajnirati, razmjenjivati, kupovati vintage i tražiti lokalne, održive i odgovorne brendove kojima vjerujemo.
Naslovni vizual: Pexels / Ahmed Satti
