Kako ćemo prepoznati preosjetljivu kožu?
Po četiri ključna simptoma, a to su: peckanje kože, svrbež, crvenilo i osjećaj napetosti. Naravno, to sad ne znači da sva četiri obilježja moraju biti istovremeno prisutna, budući da sve ovisi o tipu kože. Primjerice, dok će ona osjetljivija uglavnom reagirati na dodir ili promjene u temperaturi ili okolini, normalna koža je relativno neosjetljiva na gore navedene promjene.
Zašto se sve više ljudi žali na preosjetljivu kožu i alergije?
Zbog toga što je broj tvari koje naš imuni sistem ne prepoznaje u stalnom porastu. Naime, znanstvenici su već odavno zaključili da je broj osoba koje pate od alergija znatno viši u Americi nego u Europi. I to iz razloga jer su Europljani imali tisuću godina prednosti da se naviknu na postojeću floru. S druge strane, prvi europski doseljenici su nastanili Ameriku tek u 16.stoljeću. Shodno tome, i njihov imuni sistem je imao znatno manje vremena za prilagodbu okolini. A sada se pokušajte prisjetiti koliko se naš okoliš promijenio u prošlih 50 godina i koliko je čovječanstvo proizvelo novih tvari, a one nisu ništa drugo no potencijalni alergeni. Ne čudi stoga što znanstvenici predviđaju da će do 2025. godine polovica zapadnog stanovništva patiti od alergija.
Koji su tipični alergeni koji uzrokuju nadraženost kože i što bismo trebali izbjegavati?
Danas postoji oko 22.000 identificiranih alergena, a na ‘hit listi’ prednjače: živežne namirnice, mirisne esencije i konzervansi. Naravno da bismo u idealnom slučaju trebali izbjegavati sastojke na koje loše reagiramo, no u većini slučajeva to nije moguće. S druge, strane možda bismo baš zbog toga trebali biti zahvalni našem najvećem organu-koži, jer je upravo ona ‘prvi krug’ imunog sistema, a to znači da je već na prvi pogled vrlo lako očitati stupanj naše osjetljivosti. Upravo zbog toga je užasno bitno zadržati taj zaštitni sloj kože u besprijekornom stanju. U suprotnom, ako narušimo ravnotežu kože i dovedemo ju u porozno stanje, alergeni će lakše prodirati u kožu, a time raste i rizik da razvijemo koju od alergija.
Koju njegu preporučiti osobama koje pate od alergija?
Alergične osobe se često žale na suhu i osjetljivu kožu. Stoga je bitno da ne koriste proizvode koji sadrže sastojke koji će na brzinu ‘skrpati’ narušeni sloj kože, već i prirodne antihistaminike, primjerice one dobivene iz azijskih plodova voća kao što su jabara i mangostin. Poznato je da u slučaju alergijskih reakcija stanice pojačano luče histamin koji pak uzrokuje crvenilo i svrbež. Srećom, dobra krema ne samo da će ublažiti alergiju i djelovati protuupalno, već će vam i ojačati imuni sustav. No, koju god kremu kupovali, pripazite na to sadrži li oznaku ‘testirano na alergije’.
Na što bismo trebali pripaziti prilikom nanošenja šminke i čišćenja lica?
Koristite proizvode za osjetljivu kožu bez alkohola. Naime, budući da make-up sadrži lipide slične strukturi kože, postoji opasnost da prilikom skidanja šminke uklonite i prirodne lipide s vašeg rožnatog sloja. Ništa bezazlenija nije niti voda, jer i ona otapa masnoće lica. A ukoliko imate suhu kožu, ovog trena zaboravite na mehanički piling sitnim zrncima. Naravno, ako biste se pri svim ovim pravilima, uspjeli držali i onoga da se klonite proizvoda s umjetnim mirisima, usudili bismo se reći da ste u potpunosti svladali sve točke koje čine savršenu njegu kože.
Naslovna fotografija: Unsplash+
