DIZAJN NA STEROIDIMA: Zašto smo ponovno ludi za retro-futurizmom?

Aleksandra Orlić
05.04.2026.

Zašto i dalje ludujemo za dizajnom koji podsjeća na SF fantazije, iako smo odavno prestali sanjati o tome da ćemo moći kupiti svemirski brod na lizing?

Retro dolazi! Retro je u modi! Retro se vraća! Čovjek bi pomislio da je riječ o nekom napornom rođaku koji nikako da se digne s kauča i ode svojoj kući, a ne o sveprisutnom trendu koji već nekoliko desetljeća vlada svijetom dizajna. No, kad je već taj retro tako uporan, kako ga prepoznati? Za početak, dozvolite da mu napišemo puno ime i prezime. On nije bilo kakav retro, jer bi to značilo da dizajneri posežu u bilo koje prošlo vrijeme, već retro-futurizam.

Boje i vjera u pozitivnu budućnost

Znaci raspoznavanja su – plastika, šareno i okruglo, a karakterizira ga optimizam, budući da inspiraciju crpi u razdoblju između pedesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje je obilježila vjera u tehnološki naprednu i sretnu budućnost. Za sve detalje molimo da potražite film pokojnog Stanleya Kubricka ‘Odiseja u svemiru’, SF priču o tome kako su ljudi iz 1967. zamišljali da će izgledati 2001.

Iako se dobar broj maštarija o načinu života u trećem tisućljeću nije ostvario, pa tako možemo zaboraviti da ćemo moći skoknuti po kruh na Mjesec, da ćemo se svađati oko mjesta za ručnike ljetujući na Marsu, a da će nam umjesto bezobraznog konobara koktele spravljati manično-depresivni robot Marvin, to sad nipošto ne znači da ne možemo žaliti za tim naivnim vremenima, posuđujući ponešto iz dizajnerskog vokabulara prošlosti.

Bijeg od stvarnosti

No, zašto smo baš sada posegnuli za tim pomalo ludim okruglim oblicima, koji izgledaju kao da ih je stvorio aparat za štancanje žvakaćih guma, a ne ljudsko biće? Je li to klasičan bijeg od stvarnosti, bunt ili čista lijenost? Uostalom, ove godine se prvi put i na modnoj sceni pojavila O-silueta koja naprosto grije i tješi svojim okruglim i pufastim oblicima.

Plastični pop

U šezdesetim godinama prošlog stoljeća, tzv. plastični pop koji su obilježile Panton stolice, Citroen DS te organska kuća s mjehurićima Pierra Cardina, služile su kao vrsta otpora prema strogom racionalizmu klasične moderne, dok se danas tim plastičnim citatima služimo u borbi protiv minimalizma. Još u osamdesetima, bolesno ambiciozni karijeristi s jastučićima na ramenima sanjali su o hladnim i moćnim materijalima, nadajući se da će se upravo tom estetikom mramora, kamena i željeza najlakše nadovezati na tradiciju strogog plemstva s početka 20 stoljeća.

Od minimalizma do psihodelije

Ta i glavnom liku iz filma ‘Američki psiho‘ glavna je zanimacija nadmetati se s kolegama koji će imati što elegantniju posjetnicu, po mogućnosti u boji slonove kosti. Yuppije opsjednute minimalizmom, smijenila je u devedesetima socijalna skupina zvana bo-ho. Kako im i ime govori, oni su se smatrali napola buržujima, napola boemima, a voljeli su sve što im se nađe pod rukama iz dizajnerske prošlosti smiksati u jedan stil i nazvati ga postmodernim.

No, budući da se nisu mogli odlučiti bi li više bili raskalašeni ili uredni, ubrzo su nestali sa scene, a svoje mjesto su prepustili nekim starim klincima. I to doslovno. Današnju generaciju groups, koja luduje za dizajnom koji citira prošla vremena i njegove fantazije o budućnosti, čine odrasli uspješni, bogati ljudi, s tim da se oni i dalje ponašaju kao da se cijeli dan igraju na igralištu, vise na kompu ili sviraju u garaži.

Stari izvana, mladi iznutra

A sada neka dignu ruku svi oni koji su u zadnje vrijeme poželjeli kupiti lava lampu u obliku rakete, šareni iPod, zapaliti u Mini Morisu u Italiju, a onda cijelu noć pijuckati drečave koktele i to zavaljeni u debele jastuke u nekom od brojnih lounge barova, koji niču u zadnje vrijeme kao gljive poslije kiše? Čestitamo!

Upravo ste dokazali da spadate u generaciju Z (barem duhom, ako ne i godinama) te da vam je puno bliža estetika influencera i TikTokera, nego strogog poslovnog čovjeka u odijelu. Znak da je retrofuturizam definitivno u modi najbolje dočaraju poslovni uredi koji sve više počinju izgledati kao dječji vrtić koji se igra broda Enterprise, nego li reprezentativni prostori koji bi trebali utjerivati strah u kosti. No budući da smo vam htjeli uštedjeti vrijeme za igru, pardon! – posao, izdvojili smo najbolje dizajnerske ideje koje miješaju prošlost i budućnost za veseliju sadašnjost.

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.