S obzirom na intenzivnu globalizaciju, poznavanje stranih jezika više se ne smatra dobrodošlom prednošću već nužnim preduvjetom snalaženja u današnjem društvu. Neovisno o kutku svijeta u kojemu živimo, engleski smo jezik prestali percipirati kao strani, a savladavanje svakog dodatnog čini nas konkurentnijima na tržištu rada te olakšava uspostavljanje odnosa s drugima.
Međutim, bilingvalnost / multilingvalnost dolazi uz često zanemarene prednosti u sferi mentalnog zdravlja i emocionalne regulacije. Neovisno o tome jesmo li odrasli u državi u kojoj se aktivno koriste dva jezika ili smo do bilingvalnosti došli naknadnim učenjem stranog jezika, emocionalni benefiti toga su nam nadohvat ruke; trebamo se samo upoznati s njima!
Jezici su različito povezani s emocijama kod onih koji govore više od jedne jezične varijante. Tzv. nasljedni, odnosno materinji jezici, koji se uče i koriste u intimnom obiteljskom i kućnom kontekstu, obično su uže povezani s emocionalnim iskustvima. Sekundarni jezik, koji se najčešće uči u školi ili na poslu, manje je emocionalno intenzivan. Spisateljica Anaïs Nin navedeno je opisala na sljedeći način: „Govorim dva jezika – jedan je jezik mog srca, drugi je jezik mog intelekta“.
Jedan od jezika, onaj koji nazivamo materinjim, uvijek je dominantniji s obzirom na to da je prvi koji smo savladali kao djeca. U skladu s time, skloni smo sve što nam se događa, sve ono što nas raduje, zabrinjava, zbunjuje i oduševljava procesuirati koristeći se upravo tim jezikom. Čak i situacije koje se odvijaju na stranome jeziku, recimo stresan poslovni sastanak, naš unutarnji monolog analizirat će koristeći se materinjim jezikom. Tim činom, naš dominantni jezik postaje onaj koji nosi sav emocionalni naboj. Takvo što fantastično je ako su okolnosti ugodne, međutim, ukoliko je riječ o nelagodnim iskustvima lako je zaplesti se u overthinking i bonus koji dolazi s njime – anksioznost i burn out. Ovo je trenutak u kojemu na scenu stupa prednost dvojezičnosti, a onaj ‘drugi’ jezik postaje prirodni anksiolitik!
Psihološka istraživanja dokazala su da svjesnim prebacivanjem unutarnjeg monologa s materinjeg na strani jezik kojim se koristite stvarate, laički rečeno, prostor za udah. S obzirom na to da se većina ljudi sekundarnim jezikom ipak služi za nijansu slabije negoli primarnim, upravo ta, inače neprimjetna razlika u vještini i širini vokabulara dovoljna je kako bi usporila uzburkane misli i podigla ručnu overthinkingu. Razlika u vremenu koje je potrebno da bismo se prisjetili određenih riječi na različitim jezicima toliko je malena da je u svakodnevnom životu ne zamjećujemo, ali koliko god sitna bila, u stresnim situacijama sasvim je dovoljna za povratak u emocionalnu ravnotežu jer ipak zahtijeva aktivno promišljanje umjesto vrtloga crnih misli koje su potpuno van naše kontrole.
Stoga, sljedeći put kada vas nešto izbaci iz takta, a anksioznost i stres pritisnu vaš prsni koš, prebacite narativ na engleski, njemački, talijanski, španjolski i iskoristite baš svaku prednost koju vam je poznavanje tog stranog jezika omogućilo!
Naslovni vizual: Unsplash+
