Riješite HSP test

PRESTANI BITI TAKO OSJETLJIV: Što znači biti visoko osjetljiva osoba i jesmo li ušli u doba hiperosjećajnosti?

Tamara Radan
26.04.2026.

Jesmo li kao društvo ušli u eru hiperosjetljivosti, kako se nositi s njom i zašto bismo konačno trebali prestati osjetljive ljude zvati mekušcima

Kada sam se prije nekoliko godina zatekla na jednom poslovnom seminaru gdje smo uz pomoć SDI upitnika pokušali isprofilirati karaktere, shvatiti kako smo različiti i ne manje bitno – ustanoviti koje nam metode rješavanja konfliktnih situacija najbolje odgovaraju, voditelj predavanja je imao potrebu ustati i zagrliti sve one koji su po ovoj klasifikaciji boja ispali plavi. U prijevodu, osobe čijim životima vitlaju emocije. Iako nitko nije previše objašnjavao taj simboličan zagrljaj, mnogi od nas su pomislili – “Kako je to divno, osjećati takav dijapazon emocija. A u isto vrijeme kako je to i vraški teško kada te svaka sitnica dira, vrijeđa ili barem remeti radni ritam.” No kao što možda slutite, ovaj zagrljaj je doista i ostao na simboličnoj razini, jer kada smo napustili mjesto seminara i dalje su na svim sastancima i na vodećim pozicijama ključnu riječ vodili oni crveni, rođeni vođe, oni koji znaju biti glasni, a ponekad i preagresivni.

Kada je osjetljiv sinonim za preosjetljiv

Uostalom, koliko ste puta u životu čuli onu rečenicu ‘Prestani biti tako osjetljiv’. Ma ajmo biti iskreni, jer to osjetljiv i nije ništa drugo nego sinonim za preosjetljiv. A ako je vjerovati brojkama, takvih je od 13-30% populacije kojima sve živo pomalo smeta – prejaka svjetla, buka tramvaja koji škripe, preglasno pjevanje ptica, zujanje frižidera u noći, da ne spominjemo onaj povišeni ton kod prijatelja ili bezobrazan mejl od šefa. No može li čovjek doista snagom volje postati malo snažniji, navući debelu kožu i sve ono što negdje čuje, a zaboli ga, jednostavno kroz drugo uho van umjesto da se na svaki emotivni trenutak rasplače, na svaku uvredu naljuti, a na svaki zadatak koji uključuje hitnost i multitasking osjeti nalet adrenalina. Pa to je kao da neku osobu pitate može li biti malo viša. Stvar kako nam radni nervni sustav i kako procesuiramo sve ono što nam se događa i točka.

Foto: Unsplash

Prvi HSP test

Iako je hiperosjetljivost divna sama po sebi, u idealnim uvjetima – ono kada ste okruženi s dragim ljudima kojima možete pokazati svoju empatiju ili kada vas neko umjetničko djelo može toliko dirnuti, stranac u tramvaju vam se ispovijedi, a vi na povratku kući od obične geste i kapi kiše napišete neku sjajnu pjesmu, složit ćete se da je u svim ostalim slučajevima HSP godinama imala baš ozbiljan problem s PR-om. Jer otkako je ovaj pojam 1996. godine skovala psihologinja Elaine Aron, koja je prva ustvrdila da su osjetljivi mozgovi jedinstveno povezati kako bi duboko procesirali okolinu te kako su emotivna i fizička osjetljivost zapravo jedno te isto, većina se prema hiperosjetljivim ljudima odnosila baš kao voditelj SDI radionica – ne znaš pravo što bi s njima pa ti dođe da ih zagrliš, jer misliš da će se pri prvom stresu, jako buci ili nekoj izvanrednoj situaciji naprosto raspasti i doživjeti burnout.

Vođe i mentori koji se ne boje osjećaja

Srećom tu je i sjajna knjiga “Sensitive: The Power of a Thoughtful Mind in an Overwhelming World” koju potpisuju Jenn Granneman i Andrea Sóloom, a koja potpuno mijenja pogled na hiperosjetljivost i na to kako bismo je trebali cijeniti kao poseban dar, kako se s njom nose Nicole Kidman, Alanis Morissete i Kanye West, te ne manje bitno – kako više naučiti postaviti prave granice. No ono najzanimljivije, u svojim istraživanja Granneman i Sólo su otkrili da osjetljivi ljudi itekako mogu biti izvrsni vođe i mentori – sve uloge u kojima su suosjećanje, duboka kreativnost i pažnja ključni. Osim toga, ne valja zaboraviti da su hipersenzitivci sjajni u rješavanju problema i donošenju odluka jer duboko analiziraju sve opcije.

Foto: Unsplash+

Neoromantizam na najjače

Uostalom, vremena se mijenjaju, a kao društvo smo doista ušli u eru hiperosjetljivosti – samo hashtag #HSP ima više od 500 milijuna, a svakim danom sve više ljudi prijavljuje osjećaj da im je sve nekako previše, da se osjećaju preplavljenima, da im treba izolacija tako da i mi kao društvo sve više počinjemo obraćati pažnju i cijeniti je, a ne omalovažavati. Nekoliko je razloga za takvu osjetljivost, jer dok smo nekada morali čekati drugi dan da odemo na kioske, kupiti novine, i na par stranica koje su posvećene vijestima iz svijeta saznamo za sve katastrofe i nesreće, danas smo samo jedan klik udaljeni od navale loših i uznemirujućih vijesti. Da ne spominjemo sve one negativne strane društvenih mreža – od javnog sramoćenja, bulinga, trolanja, vječnog uspoređivanja, isključivanja i nametanja krivog sustava vrednovanja.

No iako se možda na površan pogled može učiniti da su mlade generacije postale jako osjetljive te na svaku nepravdu ‘pretjerano reagiraju’ postoji i dobra strana ova priča koja kaže da su mladi konačno odlučili povući crtu što žele tolerirati, a što ne pa smo i mi kao društvo s vremenom ipak revaluirali svoj odnos prema hiperosjećajnosti. Ako želite provjeriti kako stojite na skali osjetljivosti, riješite HSP test. I ne zaboravite, sljedeći put kada sretnete nekog velikog emotivca, nemojte ga grliti. Radije ga potapšajte po leđima i kažite “Svaka čast!”

Naslovni vizual: Unsplash

Pročitaj više

Gosišnji, savršen tajming za svađe

Jeste li znali da par u prosjeku potroši 20 minuta dnevno na svakodnevna predbacivanja, kritike, durenja i svađe. Srećom, tu je i dr. John Goodman sa Sveučilišta u Washingtonu koji nakon svega pet minuta promatranja para u svađi može zaključiti kojem tipu svađalice pripadaju (skupljač bodova, odgajatelj, manipulator, ubojica razgovora, detektiv, psiholog iz hobija) te kako što prije povišene tonove pretvoriti u nešto nalik normalnoj komunikaciji s natruhama razumijevanja

I ne, ovdje ne mislimo na sve one aplikacije i zrcalne kamere na modusu autopotreta koji izdužuju vašu figuru kao dobra čarobna zrcala u shopping centrima gdje svi izgledamo bajno.

Rangirane od najlošijih prema boljima

Priznajte, tko nije barem nekoliko puta čuo ili izgovorio ovu užasnu rečenicu. Uostalom, sama činjenica da morate osobu s kojom ste u vezi takvo što pitati govori da je mnoga toga u magli i sklono interpretacijama te da osoba preko puta vas očito nema hrabrosti reći ono što doista i misli. Srećom, doktorica psihologije Theresa E. DiDonato ne samo da je proučila 7 najčešćih metoda prekida nego ih je i rangirala od najlošijih prema boljima.

Nekada je sve bilo jednostavno. Imali smo pravilo trećeg dejta i to je bilo to. Izlasci su bili zabava i druženje, a onda je online dejtanje postalo tako komplicirano, a savjeti što sve trebate raditi ako želite preživjeti zvuče pomalo kao da moramo preko noći online naučiti krotiti kakvog divljeg tigra, a ne naći iole normalnog partnera koji neće nestati čim napravite jedan krivi trzaj rukom. Istražili smo zašto smo opsjednuti pravilima igre, trebamo li se osjećati nedovoljno spremnim ako nas osjećaji i ranjivost svladaju i tko je kriv ako stvari ne krenu u očekivanom smjeru, a naš ljubavni račun padne u debeli minus.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.