BLUE MIND THEORY: Zašto biste trebali zaboraviti skijanje i odabrati destinaciju na vodi

Lena Ivanović
15.02.2026.

Kako je lijepo rekao jedan citat s društvenih mreža još u prosincu – All I Want for Christmas is June. No dok ne dobijemo opciju mijenjanja godišnjih doba, zadovoljit ćemo se i s nekom destinacijom uz vodu

Vjerojatno ste primijetili da je internet pun raznih aplikacija koje nam nude razne načine kako utonuti u san ili ući u mirnije stanje uma uz pomoć raznih frekvencija, ASMR filmića ili seksi glumaca koji vam čitaju priče za laku noć. Pa kada smo kao društvo toliko gladni sadržaja koji će nam smiriti podivljali um i misli koje ne znaju ništa više osim frenetičnog skakanja sa slike na sliku, s komentara na komentar, zašto ne bismo i cijeli godišnji odmor posvetili mentalnom zdravlju i balansu tijela i uma. A ruku na srce koje možda i sada ima napada tahikardije, jer ste popili previše kava, što bolje djeluje od umirujućeg efekta vode, bilo da je riječ o tirkiznom moru s neke egzotične destinacije, rijeci ili potoku pored vaše seoske kuće.

Blue Mind Theory

Drevni je to trend kojeg su znali cijeniti i naši preci, a koji su ljetnikovce, banje i ono što bismo danas zvali wellness centri, s tim da sada ima i drugo ime – Blue Mind Theory. Prema teoriji biologinje dr. Wallace J. Nichols, koja u svojoj knjizi „Blue Mind“ piše da se u blizini vode osjećamo sretnije, povezani s dubljim dijelovima sebe i kreativniji, samo 20 minuta boravka u blizini vode može nas dovesti u polu-meditativno stanje koje promiče unutarnji mir i pozitivno utječe na naše opće dobrostanje. A još ako biste uz odmor za oči iskombinirali i brojne aqua aktivnosti i kao što su sve popularnija Watsu terapija – hidroterapijska metoda koja potječe iz Zen-Shiatsu prakse te koristi plitke, tople bazene u kojima terapeuti nježno vode klijente kroz vodu, čini se da će biti posve spremni za novi krug partijanja na bazenima Dubaija ili Zrća.

Pročitaj više

Pravo na ranjivost

Ljubav kao muška sigurnosna mreža (i ostale istine koje ne želite čuti)

Riješite HSP test

Jesmo li kao društvo ušli u eru hiperosjetljivosti, kako se nositi s njom i zašto bismo konačno trebali prestati osjetljive ljude zvati mekušcima

Anatomija ljubavi

Helen Fisher, stručnjakinja za ljubav i antropologinja, godinama se pitala isto – kako se i zašto zaljubljujemo baš u određenu osobu, a na 6,9999 milijardi smo otporni i ne bi s njima ništa započeli niti na pustom otoku. Evo i odgovora…

Nećemo vam više lagati, jer najnovija istraživanja sve više dokazuju onu tezu da ljubavni algoritmi koji nam obećaju da će nam dok kažemo ‘seks’ pronaći ‘dovoljno savršenog partnera’ uglavnom ne funkcioniraju, jer ni ljudi ni sami ne znaju što žele. Pa kako će nam netko pomoći da nađemo partnera kada postoji tako velika nepodudarnost između onoga što ljudi misle da žele i onoga što im zapravo odgovara u stvarnom životu. I ne manje bitno, znači li to sada da bismo se ovog trena trebali maknuti s ekrana, jer potraga za online partnerom nam oduzima previše vremena, a šanse da će ona i uspjeti u stvarnosti su ionako daleko premalene?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.