Ma uspori malo! Ne želi pregorjeti na poslu. Čuvaj si nadbubrežnu žlijezdu – često nas savjetuju oni stariji i iskusniji zaposlenici. No što kada čovjek toliko uspori? Jesu li ta dva ekstrema nešto slično kao ubrzanom i usporenom radu štitne žlijezde? Naime, kao što sam naziv sugerira, boreout sindrom u svojoj osnovi uključuje osjećaj dosade. Osobe pogođene ovim stanjem osjećaju se kronično nedovoljno angažirano i podvrgnute svojevrsnom “pod-stresu”, što na prvi pogled ne zvuči alarmantno.
Kada obična dosada prerasta u boreout sindrom
No, dugoročno, ovo stanje može dovesti do potpunog iscrpljenja, slično kao kod burnout sindroma. Pogođeni imaju potrebu biti produktivni, no ne mogu ispuniti taj poriv, što dovodi do demotivacije, apatije i nezadovoljstva.Prema LinkedIn-ovom istraživanju iz siječnja 2025., čak 60% zaposlenih ispitanika izjavilo je da se na poslu osjeća podcijenjeno i dosadno. Gotovo svaki treći priznaje da obavlja samo nužne zadatke jer mu je demotivacija postala prevelika.
Lista simptoma:
Osjećaj potištenosti i apatije
Nedostatak motivacije i energije
Poremećaji spavanja
Tinitus i sklonost infekcijama
Probavne tegobe, glavobolje, bolovi u leđima i vrtoglavica
U težim slučajevima, boreout može dovesti do depresije, paničnih napada i osjećaja bespomoćnosti
Mnogi pogođeni ovim sindromom osjećaju unutarnji sukob – žele promjenu, ali ih istovremeno strah napustiti trenutačni posao. Ovaj paradoks dodatno povećava stres i otežava izlazak iz situacije.
Kriza smisla i kako izaći iz začaranog kruga
U društvu u kojem je postignuće ključno mjerilo uspjeha, nemogućnost iskazivanja vlastitog potencijala može biti razorna. Boreout sindrom često pogađa zaposlenike koji su ili nedovoljno angažirani ili previše kvalificirani za svoj posao. Osobe koje osjećaju da im rad ne pruža izazove mogu upasti u krizu smisla – jer mozak i um traže stimulaciju.
Iako nekima odgovara posao s minimalnim zahtjevima, dugoročno takav rad može biti štetan. Osim toga, nisko samopouzdanje može igrati ulogu – neki biraju manje zahtjevne poslove jer sumnjaju u vlastite sposobnosti. No, nedostatak izazova i neadekvatan angažman mogu ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje. I stoga, pripremite se za iskren razgovor s nadređenim. Jasno izrazi da se osjećaš podcijenjeno i da želiš promjenu. Iako se taj korak može činiti zastrašujućim, zapamti: nijedan poslodavac neće biti ljut zato što želiš raditi više i bolje. No u slučaju da razgovor ne završi najbolje, znate koji je plan izlaska. Jednostavno – izjahati iz firme u suton i ostaviti za sobom oblak dosade.
Naslovni vizual: Unsplash
