150 radova iz fundusa ZILIK-a

SONJA ŠVEC ŠPANJOL: Kako je nastala retrospektivna izložba ‘ZILIK – 50 godina’

Sonja Švec Španjol
26.01.2024.

Jubilarni 50. ZILIK svečano je otvoren velikom izložbom iz fundusa “ZILIK – 50 godina” u ponedjeljak 22. siječnja u Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu. Pitali smo Sonju Švec Španjol, kustosicu izložbe te diplomiranu povjesničarku umjetnosti, muzeologinju, nezavisnu kustosicu i izbornicu ZILIK-a kako je tekao put od ideje do realizacije ove velike i važne retrospektive.

Velika obljetnica – velika odgovornost

Zimska likovna kolonija (ZILIK) posebna je kolonija jer je osnovana za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi odnosno štićenike Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor. ZILIK se održava svake godine posljednji tjedan u siječnju i sastoji se od Velikog i Malog ZILIK-a. Veliki ZILIK podrazumijeva klasičnu likovnu koloniju tj. likovne umjetnike koji dođu i tjedan dana borave u domu te slikaju i druže se s djecom. Mali ZILIK-a obuhvaća likovne radionice za djecu. U pet dana trajanja ZILIK-a svaki dan drugi akademski likovni umjetnik ili umjetnica s naglašenim pedagoškim afinitetima osmisle i održe po dvije radionice dnevno. ZILIK svake godine zatvaramo otvorenjem izložbe radova nastalih na Velikom i Malom ZILIK-u. Kako se približavao jubilarni 50. ZILIK razmišljala sam na koji bi način mogli najadekvatnije obilježiti ovu zaista značajnu obljetnicu. Kako nismo imali dovoljno financija za izdavanje nove monografije, a i htjeli smo organizirati događaj kojem bi mogli prisustvovati svi zainteresirani, odlučili smo se napraviti retrospektivnu izložbu iz fundusa.

Željko Božić – Na obalama rijeka

Odluka je pala – retrospektivna izložba

Izložba retrospektivnog karaktera je sama po sebi vrlo zahtjevan poduhvat, a posebice kada se radovi ne nalaze tamo gdje bi trebali biti – u depou. Naime, kako Centar za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor ima ograničen prostor za pohranu umjetnina, a fundus kontinuirano iz godine u godinu raste, velik dio umjetnina je na posudbi u javnim i državnim ustanovama u Karlovcu i Zagrebu. Tako da proces selekcije umjetnina nije podrazumijevao samo pregled depoa, već i obilazak javnih ustanova te pregled digitalnog dokumentacijskog programa i objavljenih publikacija.

Nulti korak – istraživanje dokumentacije

Kako bih mogla izvršiti kvalitetnu selekciju radova za potrebe retrospektivne izložbe, prvo sam morala detaljno istražiti dokumentaciju ZILIK-a od 1974. godine do danas. Taj proces je potrajao više mjeseci, jer kao freelancer nisam u mogućnosti posvetiti se samo jednom projektu već uvijek paralelno radim na nekoliko projekata. Nakon što sam pomno proučila dokumentaciju, hemeroteku i objavljene publikacije vezane uz povijest ZILIK-a, mogla sam krenuti u osmišljavanje plana izložbe. Prvo je bilo potrebno pronaći ustanove s adekvatnim izložbenim prostorima koje su bile voljne ugostiti našu izložbu. Uspjeli smo dogovoriti suradnju s Galerijom Vjekoslav Karas u Karlovcu i Galerijom AMZ u Zagrebu i tada sam krenula u konkretne planove i selekciju radova za izložbu.

Kosta Angeli Radovani – Igre

Prvi korak – što izložiti i kako predstaviti ZILIK?

Fundus ZILIK-a broji preko 700 umjetnika i više od 2.100 radova. Bilo je potrebno napraviti kvalitetnu i sveobuhvatnu selekciju s obzirom na prostorne mogućnosti dogovorenih izložbenih prostora. Istražujući dokumentaciju i povijest ZILIK-a zabilježila sam imena autora i autorica koja su se često spominjala kroz kontekst doprinosa ZILIK-u. U konačnici sam odlučila izložbu podijeliti na nekoliko cjelina: naivni slikari i kipari s kojima je počeo ZILIK, najznačajniji hrvatski likovni umjetnici XX. i XXI. stoljeća, lokalni karlovački umjetnici i mlađe generacije umjetnika.

Daniel Butala – Lišće

Drugi korak – proces selekcije

Nakon što sam napravila listu umjetnica i umjetnika koji će sudjelovati na retrospektivnoj izložbi trebalo je pregledati sve njihove radove koji se nalaze u fundusu. Dok su pojedini umjetnici zastupljeni tek s nekoliko radova, bilo je i autora i autorica koji su tijekom godina donirali i preko stotinu svojih djela, tako da je proces selekcije bio dug i izazovan, jer je najprije trebalo pregledati sve radove, potom izabrati one najbolje i pritom voditi računa da svi autori budu adekvatno i podjednako zastupljeni. U konačnici sam odabrala 150 radova ukupno stotinu umjetnica i umjetnika.

Izazovi izložbenog prostora

S obzirom da je Galerija Vjekoslav Karas u Karlovcu dosta izazovan prostor za postavljanje izložbe, valjalo je pomno promisliti kako osmisliti likovni postav. Naime, mnogi zidovi su lomljeni i bočne strane mogu prihvatiti samo radove manjih dimenzija. Svaka strana ima dva poveća zida, no jedan je visinski prekinut radijatorima. Drugi izazov je bio kako osmisliti likovni postav koji obuhvaća 150 radova koji su stilski i dimenzijama u potpunosti različiti.

Gösta Nydahl – Agava

Zbog kompleksnosti likovnog postava, vikend uoči postavljanja izložbe okvirno sam grupirala i raspodijelila radove u tematske/stilske cjeline. Pritom moram napomenuti da u teoriji unutar tlocrta nešto načelno može funkcionirati, no kada dođete u prostor i te iste radove stavite jedan uz drugi, posve je lako moguće da u stvarnosti budu potpuno nespojivi. Srećom, u ovom slučaju nije bilo previše takvih situacija. Kod ovako velikih i izazovnih izložbi svakako preporučam dobru pripremu i organizaciju prije početka postavljanja izložbe u konkretnom izložbenom prostoru kako se ne bi pogubili i u konačnici izgubili previše vremena na osmišljavanje likovnog postava u prostoru galerije/muzeja.

Mateja Rusak – Black and Red

Kako obogatiti izložbu

S obzirom da sam odabrala poveći broj radova za izložbu, nije nam ostalo puno slobodnih zidova za dodatne sadržaje. No, nisam htjela da sve ostane isključivo na predstavljanju radova iz fundusa pa smo na izložbu uključili i reproduciranje dokumentarnog filma Petra Krelje “ZILIK je došao” iz 1986. godine koji daje kontekst samom ZILIK-u i zaokružuje priču. Također, na četiri glavna zida smo postavili upečatljive citate osnivača ZILIK-a naivnog slikara Petra Grgeca i ravnatelja Dječjeg doma Pere Cara koji utjelovljuju samu srž ZILIK-a.

Foto: Zoran Pero Radaković

Nit vodilja

Kod ovako opsežnih i zahtjevnih projekata bitno je na samom početku definirati glavnu nit vodilju koje se treba držati kako projekt ne bi izgubio formu, strukturu i bit koja se želi prenijeti. Moja nit vodilja je bila da kroz umjetnička djela i iskustva sudjelovanja likovnih umjetnika na ZILIK-u utjelovimo duh, posebnost i karakter ZILIK-a.

Jubilarni 50. ZILIK svečano je otvorena velikom izložbom iz fundusa "ZILIK – 50 godina" u ponedjeljak 22. siječnja 2024. u 20 sati u Galeriji "Vjekoslav Karas" u Karlovcu. Pitali smo Sonju Švec Španjol, kustosicu izložbe te diplomiranu povjesničarku umjetnosti, muzeologinju, nezavisnu kustosica i izbornicu ZILIK-a kako je tekao put od ideje do realizacije ovog velikog i važnog projekta.
Foto: Zoran Pero Radaković

Završni rezultat

U konačnici mislim da smo uspjeli u svom naumu, jer kada su odgajateljice došle s djecom iz Doma pogledati izložbu, svi su bili iskreno dirnuti i rekli su “Da, to je naš ZILIK!” To je sve što sam kao izbornica htjela i trebala čuti. Sada uopće ne sumnjam da će svatko tko dođe pogledati našu izložbu u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu do 29. veljače 2024. spoznati ZILIK na autentičan način.

Pročitaj više

Powerdressing by Američki psiho

Kako je još jedna sumnjiva teorija o tipovima muškaraca doživjela takav uspjeh na društvenim mrežama, promovira li takvo ekstremističko razmišljanje novi tip toksične muškosti i zašto su svi ludi za modnim stilom koji je u filmu “Američki psiho” nosio Patrick Bateman, jedan od najvećih zlikovaca u povijesti filma

Ima li pameti u avionu?

Zašto sve više muškaraca odbija u avionima vodu, hranu, piće, mjuzu, zabavu, pa čak i odlazak u WC? Njihov cilj – doseći više ja, raditi na sebi i pohvaliti se već sutradan na društvenim mrežama da si muško. Iako možda stjuardese blagonaklono gledaju na ovaj trend, jer će se barem malo odmoriti, brojni liječnici i stručnjaci za meditaciju su i više nego sumnjičavi. Istražili smo što se krije iza opasnog trenda, a koji je potaknut TV serijom “Hijack” u kojoj glumi Idris Elba i zašto nas neodoljivo podsjeća na zaplet novog filma Rubena Östlunda, a koji se događa baš u avionu.

Dizajneri i redatelji

Zašto sve više modnih kuća otvara svoje filmske odjele i tko su redatelji koji ih inspiriraju?

Svijet ima nove tajne agentice

Je li glumica Gal Gadot svojim posljednjim filmom ‘Heart of Stone’ zadala ozbiljan udarac svim muškim super junacima i tajnim agentima?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.