Kada sam se jednog ljeta vratila u Zagreb prije polovice kolovoza, grad je bio pomalo sablastan i tako pust, sve dok nisam došla do svojeg ulaza, jer pred vratima me čekala hrpica mladih i dva psa. No tek kada me je jedan glas pozdravio, primijetila sam da je to moja susjeda, velika ljubiteljica životinja, a koja ne može proći cestom a da ne udomi kojeg ljubimca kojeg su okrutni vlasnici tijekom ljetnih praznika jednostavno nogirali. No da stvar bude bolja, ta silna potreba da spasi ostavljenog ljubimca nije ostala samo na macama i psima nego se protezala i na ljude.
Pogađate, moja susjeda, mlada cura u dvadesetima je jako voljela pomagati svim izgubljenim slučajevima. Frendica koja je ostala bez stana pa treba prenoćište? Prvi dečko koji je pobjegao iz komune i želi započeti novi život, ili možda samo koju reprizu s njom? Da ne spominjemo onog zadnjeg koji je bio prokleto zgodan, šarmantan i slatkorječiv, ali samo u večernjim satima kada bi alkohol počeo djelovati, a preko dana je trebalo naći načina kako ga aktivirati. A kako stvari stoje, sada samo čekamo i novi slučaj u zgradi i novi neonski natpis koji bi svima u mraku dao do znanja da ovdje mogu svratiti ako imaju koji problem.
Trebalo bi se sada samo dogovoriti hoćemo li na zgradu napisati pravu dijagnozu ili nešto metaforički, jer ovaj obrazac ponašanja je već odavno poznat pod nazivima kao što su kompleks spasitelja, mesije ili sindrom bijelog viteza, piše portal Psychology Today. Ako naivno mislite da je gorenavedena susjeda usamljen slučaj, bacite pogled na 4 znaka koji možda govore o tome da ni vi niste imuni na ovaj sindrom.
Preuzimate sve probleme na sebe
Vašem dragom je zagorio ručak, zaboravio je platiti račun, pauk je odnio auto, a bivša mu hakirala Facebook, a vi ni pet ni šest, odmah zasučete rukave jer imate strašno veliku potrebu riješiti svaki problem, izgladiti sukobe i sve držati na okupu. Iako se to može činiti plemenitim, takva dinamika stvara neuravnoteženu vezu. Riskirate emocionalnu iscrpljenost, dok vaš partner može postati ovisan ili se osjećati zanemareno.
Ljubav traži žrtvu
Možda su vam čitali krive bajke ili ste rođeni s viškom romantičnih gena, no zar nije napeto to kada se za ljubav i sreću morate tu i tamo boriti, a okolina vas na kraju pohvali kao snažnu osobu. A tek onaj mit o izgubljenoj polovici? Pa nije ni čudo da tražite samo partnere koje treba spašavati. Naime, i studija iz 2017. objavljena u British Journal of Social Psychology naglašava kako fuzija identiteta—spajanje vašeg identiteta s partnerovim—može potaknuti ekstremna samopožrtvovna ponašanja, a koja na koncu vode do izgaranja, frustracije i gubitka povezanosti s vlastitim identitetom.
Od podrške do kontrole
Još jedan znak kompleksa spasitelja je osjećaj da morate preuzeti kontrolu nad partnerovim problemima, nuditi savjete ili se uključivati, a da vas to zapravo nitko nije pitao, jer vi naprosto vjerujete da znate što je najbolje. Iako se to može činiti kao briga, znajte da ovaj obrazac ponašanja često briše granice između podrške i kontrole. Možda toga niste svjesni, ali pretjerana uključenost može rezultirati time da će se vaš partner početi osjećati manje vrijednim, nešto kao da je preko noći izgubio svoju autonomiju i slobodnu volju odlučivanja.
Beskrajna petlja zamke spašavanja
Iako zvuči da biste trebali dobiti pohvalu za silan trud, prava je istina da će kompleks spasitelja naprosto zarobiti vašu vezu u frustrirajući ciklus udaljenosti i nerazumijevanja. Jer što se vi više trudite pomoći, to se više čini da se vaš partner udaljava od vas. Uostalom, nije li malo poražavajuće čuti rečenice poput: “Nisam tražio tvoju pomoć” ili “Nisam želio da se žrtvuješ zbog mene.” Pa kao u nekom filmu gdje vrijede neka druga pravila može ispasti da i vaši pokušaji spašavanja mogu imati suprotan učinak, a umjesto željene bliskosti oba partnera se mogu početi osjećaju preopterećeno i zarobljeno, nesposobni pronaći izlaz. Uostalom, ne treba baš svakome spašavanje, a ponekad je najveći znak ljubavi to da vjerujete svom partneru da se i posve sam može i više nego uspješno nositi s vlastitim izazovima.
Naslovni vizual: Canva
