Kad vam se zadnji put dogodilo da nešto nije bilo hitno? Mail, sastanak, projekt, deadline, izlazak s kojeg niste žurili doma jer sutra rano ustajete zbog putovanja, obiteljskih dogovora; kad ste zadnji put doista sjeli i uživali u knjizi, a ne letjeli pogledom preko stranica paralelno skrolajući na mobitelu…
„Hustle“ kultura potiče nas da maksimalno iskoristimo (i kapitaliziramo) svaki trenutak, a neki ritam kakvim su živjeli naši roditelji, bake i djedovi i davni preci doima se poput nezamislivog luksuza kakav si obični smrtnici današnjice koji se pokušavaju natjecati sa strojevima i umjetnim inteligencijama ne mogu priuštiti.
Pa ipak, sve je više onih koji zagovaraju da stanemo na loptu i naprosto – usporimo. Pokret slow livinga želi ponuditi alternativu ovom ubrzanom tempu koji se pokazuje pogubnim za mentalno i fizičko zdravlje ljudi te neodrživim za ekosustave planeta na kojem živimo.
Što je „slow living“?
Kao i mnoge dobre i inovativne stvari, sporiji stil života počeo je – za stolom, s konceptom „slow fooda“. Osamdesetih je talijanski novinar okupio grupu aktivista kako bi protestirali protiv otvaranja prvog McDonald’sa u Italiji. Ideja da hrana koju jedemo treba biti iz lokalne proizvodnje, organska, te da treba biti pripremljena polako, s ljubavlju i namjerom danas je vrlo raširena i popularna, a pojavila se prije četrdesetak godina kao zdraviji odgovor na sveprisutni fast food.
No nije nužno prosvjedovati na ulicama kako bismo živjeli sporije, u skladu s prirodniji ritmom, već treba početi od sebe. A to nekad može biti zastrašujuće.
Kad svi oko nas rade 100 na sat, na poslu i kod kuće, kad je svaki slobodni trenutak ispunjen aktivnostima, ali i brojnim distrakcijama i gadgetima, može nam se činiti poput prave pobune u kojoj ćemo izvući deblji kraj. Dok svi velikim koracima grabe naprijed, zašto bismo mi trebali stiskati kočnicu i promijeniti brzinu?
Kad je pandemija bila u punom zamahu, činilo se da su mnogi krenuli preslagivati svoje prioritete, no inflacija i drugi post-pandemijski stresovi mnoge su nagnali da se vrate nekom starom ritmu i „uskoče“ u nezaustavljivi žrvanj suvremenog života.
Slow living nudi svjesniji pristup životu u kojem ne multitaskamo niti skačemo s jednog zadatka na drugi bez pauze, već cijenimo svaki trenutak i prioritet dajemo onome što nam je važno u životu. A kao benefite koji proizlaze iz tog pristupa ističe se smanjenje stresa, bolji san, probava i generalno bolje raspoloženje.
Kako živjeti sporije?
Pod pritiskom okoline, egzistencijalnih pitanja te neumitnih rokova, možemo li živjeti sporijim ritmom, bez da to podrazumijeva odlazak na pusti otok? Možemo, ali možda će neke žrtve ipak biti potrebne.
Za početak ćemo trebati preispitati vlastiti mindset: ako radimo manje, jesmo li manje vrijedni? Je li provođenje više vremena uz knjigu umjesto odgovarajući na poslovne mailove vikendom znak da podbacujemo? Ili napokon imamo bolju ravnotežu privatnog i poslovnog?
Naravno, nemaju svi taj privilegij. Kada radimo za sebe ili kada radimo u strogo određenim smjenama koje podrazumijevaju i vikende, to je nemoguće izbjeći ako želimo zadržati krov nad glavom. No drugi su koraci za koje bi svi mogli napraviti malo mjesta u životu kako bi imali osjećaj da ih taj brzi ritam ipak neće pregaziti.
Dobro pogledajte svoj raspored
Svi mi imamo u danu obveze koje je teško izbjeći, no i slobodno vrijeme znamo provoditi na način koji nas ne čini najsretnijima. Scrollanje po društvenim mrežama dok s pola oka pratimo seriju dok ne zaspimo na kauču i probudimo se umorni? Vjerojatno postoji neki bolji hobi kojem bismo mogli posvetiti koji sat tjedno. Druženja s prijateljicom koju zapravo ni ne smatramo prijateljicom, koje nam crpi energiju umjesto da nas hrani? Pregledajte koliko vremena dnevno i tjedno provodite radeći stvari koje vas iscrpljuju i razmislite čime biste ih mogli zamijeniti (ali bez da računate na dobitak na lotu)?
Brinite za mentalno zdravlje
Da, neke stvari iscrpljuju, no koliko se posvećujemo onima koje nam pune baterije? Bilo da se radi o pisanju dnevnika, plesu, jogi ili dobroj staroj šetnji, odvojite svaki dan malo vremena za ono što bistri um, opušta i puni pozitivnom energijom.
Sporije konzumirajte
Onoliko koliko suvremeni stil života obuzima nas, toliko mi konzumiramo (gutamo) sve što nam se nađe pod rukom bez razmišljanja: hranu, odjeću, sadržaje…
Poanta slow livinga jest da svjesnije konzumiramo i uživamo u svakom trenutku, što u prijevodu znači pridavanja više pozornosti namirnicama koje jedemo, da budu organskog porijekla, lokalne (ako e moguće), od kojih pripremamo nutritivne i ukusne obroke. A isto vrijedi i za modu: fokusirati se na kvalitetne komade koji će nam trajati godinama, kupovati manje, ali bolje, od fast fashiona okrenuti se vintageu i lokalnoj proizvodnji.
U isti „koš“ upada i konzumiranje sadržaja na društvenim mrežama i streaming platformama. Počnimo svoje vrijeme tretirati kao dragocjeni, neobnovljivi resurs koji promišljeno trošimo samo na one stvari koje obogaćuju naš život i ispunjavaju nas.
Naslovni vizual: Pexels / Chermiti Mohamed
