Opsesivne fantazije

ČEMU SLUŽI ŽUDNJA? Odgovore zna Rachel Weisz kao opsjednuta profesorica književnosti u seriji ‘Vladimir’

Aleksandra Orlić
29.03.2026.

Za sve one koji i dalje ne mogu shvatiti da su se vremena promijenila, kao i ona nepisana pravila o zavođenju, ljubavi i seksu – stigla je nova Netflix serija s Rachel Weisz i Leom Woodallom koja progovara o opsesiji i fakultetskim aferama, ali i o tome kako žena ponovno može preuzeti narativ.

Ako je vjerovati istraživanjima, starost vam ne prilazi poput iskusnog zavodnika. Nježno, polako i pažljivo, nego vas naprosto gurne s litice. Posebice ako se nalazite u 44. i 60. godini, jer tada, kažu, ostarite preko noći. Glavna junakinja serije M, koju glumi Rachel Weisz, zna jako dobro o čemu pišemo jer na početku prve epizode leži na kauču s oldschool olovkom u ruci i zabrinuto se pita – je li ovo zadnje vrijeme kada će je netko pogledati i doživjeti spontanu reakciju? Ta još jučer je bila omiljena predavačica i spisateljica koja je držala katedru na ruralnom sveučilištu o američkoj ženskoj književnosti na kojoj nije bilo slobodnih sjedećih mjesta, nego se moralo stajati kao u noćnom klubu.

Ali pitanje seksualne i intelektualne moći nije njezin glavni problem koji je muči jer tu je i ogroman slon u njezinoj kući. Suprug John (John Slattery), kojem je preostala godina do mirovine, čeka suđenje jer je upleten u seksualni skandal na fakultetu – brojne studentice traže njegovu smjenu. No umjesto da ga osudi skupa sa svim njezinim studenticama i kolegama, M. se obraća kamerama, rušeći četvrti zid, i govori da to nije njezin problem. Nije ona zgriješila, nije donijela loše odluke niti će sad preuzeti krivnju. Zašto će je sada razapeti?

Ta seks između profesora i studentica bio je konsenzualan, odrasli su ljudi, a njih dvoje su imali otvoren brak. Uostalom, to je bilo drugo vrijeme, uporno ponavlja svima koje sretne, a sreće ih previše jer doslovno očajna obilazi sve kuće, sobe i teretane ne bi li svojim kolegama objasnila kako stvari stoje. A kad zapne u pregovorima, čak priprijeti bivšim ljubavnicima starim seksi mejlovima.

Post-woke serija

No stvar se zakomplicira kada stigne i tužba jedne studentice koja tvrdi da joj je nakon afere s mužem M. doslovce uništila život jer joj je uskratila stipendiju, te kada joj za oko zapne seksi mladi profesor Vladimir. Naravno da je bijeg u fiktivni svijet fantazija puno brži nego skretanje u okrutnu stvarnost u kojoj bivši omiljeni zlatni par intelektualaca čeka suđenje, a ona je odjednom glavni negativac. A budući da više nemaju ni love, angažirat će vlastitu kći da ih brani.

Nema veze što seksi Vladimir nije neki kapacitet za avanture kao Hemingway, iako je napisao prvu knjigu koja je dosta dobra. Jer kada nije za katedrom ili sa suprugom Cynthijom, koja također predaje na fakultetu i postaje sve omiljenija, i njihovom djevojčicom, sve slobodno vrijeme provodi u teretani i nekom razvodnjenom flertanju.

Hommage Loliti ispričan iz ženske perspektive

Pa gdje je sada zapelo, pita se negdje na polovici serije nestrpljivi gledatelj koji je vidio plakat serije koju su reklamirali kao hommage ‘Loliti’ s prizvukom ‘Fatalne privlačnosti’. Starija žena zavodi mlađeg muškarca, a onda opsesija izmiče kontroli i stvari eskaliraju tako da Vladimir završi vezan lancima za stolac kao u svijetu 50 nijansi sive.

Znamo, ljubav je slijepa, a opsesija još više, pa ipak… Nećemo valjda svih osam epizoda gledati kako se M. sramoti dok pita kći što znači, dovraga, onaj emoji s raširenim rukama, krade njegove kupaće gaće koje nosi u torbi ili dok koristi one prozirne metode zavođenja – laska egu mladog pisca tako što neprestano priča kako je genijalan. I vrhunac cringea – vadi bilješke o njegovom romanu, a on neprestano pogledava na mobitel i govori da mora doma. Nismo li i mi nešto opako umislili kao M.?

Serija preokreće uobičajeni narativ: o opsesiji i željama govori žena, a ne muškarac. Zbog toga serija nosi naslov Vladímír – po imenu muškarca, objasnila je Julia May Jonas, koja je napisala roman i scenarij serije.

Romani o ljubavi i seksu koji su ostarjeli preko noći

Možda je doista jedna od većih kvaliteta ove serije, koja je nastala prema romanu Julije May Jonas, a koju su režirale žene (Shari Springer Berman, Francesca Gregorini i Josephine Bornebusch), u tome što iskreno progovara o svih onih 50 nijansi sive zone nerazumne strasti te kako su se vremena doista promijenila. Jer ne samo što naša tijela mogu ostarjeti doslovno preko noći nego i najveći romani o ljubavi, seksu i žudnji, kao i nepisana pravila o zavođenju i odnosu moći.

Ta dovoljno je zaviriti u naše stare seksi poruke pa odjednom osjetiti blagu nelagodu ili čuđenje zašto smo za nekim uopće bili ludi, kaže M. Vjerojatno zato toliko prizora koji se poigravaju s istinom i laži, fikcijom i prividom. Profesorica jedno govori ljudima u lice, drugo u kameru. A usput i sama sebe debelo zavarava. Primjerice, tvrdnjama da je gotovo svaka veza na neku foru neravnopravna jer uvijek je netko moćniji.

Što, nikada niste guglali bivšu vašeg partnera?

No posebno je zanimljivo gledati kako profesorica već lagano gubi živce kada na katedri ima problem približiti roman ‘Rebecca’ Daphne du Maurier, za koji njezini studenti smatraju da obrađuje toksičan i mizogini odnos. ‘Što, nikada niste guglali bivšu ljubav vašeg partnera’, pita s nevjericom u očima, a studenti je gledaju kao da se najela ludih gljiva. I samo čekaju da prijeđe crvenu crtu i pita ih imaju li uopće ljubavnika i znaju li da imaju tijelo pa da je otkažu. Jer neupitno je da danas i oni imaju veliku moć, tako da će M., ne bi li se pokušala spasiti od izvanrednog otkaza, morati upriličiti i otvoreni razgovor o problemima u svojem braku, nešto kao fakultetsko saslušanje. Ako ne želi da joj kolegice sjede na predavanjima i drže monitoring.

Sve što vas zanima o ljubavi, otvorenom braku i ljubomori

‘Osjećate li komperziju’, pita je znatiželjni student kao da je glavni krivac u sudnici, a ona mora njega pitati što dovraga znači ta riječ? ‘Ne, ne osjećam zadovoljstvo jer mi je partner sretan’, odgovara M. ‘A ljubomoru? Dakle, živjeli ste u poliamoriji?’ Da, iako smo mi to zvali otvoren brak, ali bez sve te grozne komunikacije. Naprosto smo bili dobri antiestablišment radikali i nismo htjeli prihvatiti status quo.’ Iako M. vrlo iskreno odgovara na sva pitanja svojih studenata, moramo priznati da na jedno ključno pitanje moramo odgovoriti sami. I to tek nakon što smo odgledali ključnu osmu epizodu. A ono glasi – čemu zapravo služi žudnja?

Žudnja kao alat za samoobmanjivanje

Jer ako pođemo od toga da je danas seks u glavi na neki način jedan od najjačih opijata, čemu onda služe sve te afere? Je li to zapravo neki ego boost, koji ima puno više veze s osjećajem moći nego s tijelom? Nešto što već odavno primjenjuju korisnici Tindera koji su u naoko sretnim vezama, a godinama su brutalno iskorištavali pojedini profesori na fakultetima. Ili je riječ o tome da erotska fiksacija doživi transcendenciju u umjetničkom djelu? Zanimljivo je da i M. i Vladimir pišu svoje romane, dok optuženi profesor u godinama počinje traži utjehu samo u razgovorima s mladim i pametnim ženama.

Ego boost u fakultetskim klupama

Naime, na početku serije muž kaže svojoj ženi da osjeća kod nje – ENO – energiju novog odnosa. A na kraju afere i profesorica, koja je napisala vrlo čitanu knjigu o strastvenoj vezi s Vladimirom (kao i njezin mlak ljubavnik), dolazi do zaključka da ju ne zanima on sam kao takav, ni njegovo tijelo, a još manje genijalni um, koliko to što je ta luda energija napravila njoj – naprosto ju je oživjela. Nešto kao krema za pomlađivanje i narkotici koje krade svojoj bogatoj kolegici kada slučajno zaluta u njezinu kupaonicu ne bi li konačno odgovorila sama sebi na pitanje s početka serije – može li žena nakon pedesete i dalje zadržati svoju moć? I što kada je ženska žudnja tako jaka da bi vas vrlo lako mogla gurnuti s litice samo tako?

Pročitaj više

Kulturni kapital

Ako je vjerovati današnjim zvijezdama pop-kulture, knjige su doživjele pravi boom. Iako bismo silno voljeli povjerovati u ovu teoriju, sad se pitamo – treba li baš uvijek vjerovati kreativcima i sanjarima? I zašto bi u ovu igru mogli uključiti MUP-ove alarme. Kad već imaju tako dobar reach i engagement:)

Slikar Stjepan Šandrk proveo nas je kroz dvadeset godina stvaralaštva, između Sikstinske kapele, selfie stickova, svjetla ekrana i pikseliziranih papigica sve do AI agenata

Izložba Čuvari tišine – suvremene basne

U petak, 27. ožujka, u Varaždinu je otvorena nova izložba multimedijske umjetnice Marine Mesar OKO pod nazivom “Čuvari tišine – suvremene basne”. Izložba postavlja zanimljiva pitanja o sinergiji dvaju umjetnika i prenošenju kreativnog duha kroz različite generacije.

'Je li on uopće ljudsko biće?'

Pogledali smo ‘Daliland’, film o životu Salvadora Dalija i sada nam je konačno jasno zašto se program umjetne inteligencije koji generira slike ne zove Picasso već DALL-E

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.