Ne znamo ima li ovo veze s nekim algoritmima ili s činjenicom da smo previše proučavali negativne trendove kao što su face harmony i looxmaxxing, no moramo priznati da nam je jedna objava posebno privukla pažnju. A ona nam je u facu sasula ne samo da je ljepota precijenjena, nego i dosadna, jer sada svi odjednom žele biti zanimljiva žena. Naravno, informacija je bila sama po sebi – nećemo reći zanimljiva, nego intrigantna. No je li to samo još jedno od prevrtljivih beauty i lifestyle trendova koji nas godinama neprestano vrte u istom krugu – sad se fura clean estetika, a sad brat stav, sad minimalizam, a onda nema ništa više između, nego – izvolite maksimalizam?
Pa zar nismo godinama potajno željeli da konačno na površinu izađe sva unutarnja ljepota, dubinsko razumijevanje, promišljanje i svih onih 50 nijansi ljepote koje se kriju iza svakog trenda. Izgleda da su ovaj trend okretanja prema unutra i traženja nečeg više od površne ljepote prvi prepoznali mladi naraštaji na društvenim mrežama, jer odjednom su onu opsjednutost skincareom zamijenile fotke s knjigama, čitanje poezije, pisanje Substack bloga ili jednostavno odlazak u offline svijet s ciljem da pronađu pravog sebe – onog ili onu koja neće slijepo slijediti trendove.
Kompleksna žena
Miu Miu je još i prošle godine imao akciju u kojoj je povezivao modu i kulturu čitanja knjiga. Miuccia Prada je ove godine poslala na pistu 15 modela žena koje su doslovno skidale layere odjeće. I to ne da pokažu koliko je njezina moda praktična, nego da naglasi svu kompleksnost emocija. Ništa manje nadahnuti kompleksnom ženom nisu bile ni modne kuće Chanel i Dior.
Jonathan Anderson u kampanju je ubacio svoj osobni popis za čitanje: Baudelairea, Flauberta, Sagan, Stokera i Capotea te naglasio da je gotovo vrijeme kada smo se odijevali zbog statusa, jer je danas više riječ o psihologiji i o tome kojoj grupi pripadate. A Matthieu Blazy je objasnio da želi stvoriti platno na kojem žene mogu bez isprike biti ono što jesu i ono što žele postati.
Cool – pretty – interesting
No što se zapravo krije iza ovog trenda? Neki dublji pomak ili samo još jedan fenomen koji svi žele utržiti. Naime, nije tajna da svako doba ima svoje nazive i kriterije. Generacija X je, recimo, bila opsjednuta X faktorom, koji je često bilo isto tako teško definirati, a riječ koja je najbolje opisivala sve ono što želimo bila je „cool“. Nije uzalud njemački pisac Ulf Poschardt napisao tako debelu knjigu naziva Cool. Trebalo se nekako distancirati od prethodnih generacija i svega onoga što je djeci cvijeća odrasloj u šezdesetima i sedamdesetima bilo „hot“ – od seksualnih sloboda do svih vrsta buntova, želje za demokracijom i otkrića kontracepcijske pilule.
Kult ljepote
No, sa smjenom tisućljeća došlo je do spoznaje da neuredan život Kate Moss umara. A stigli su i novi kriteriji, za koje je djelomično kriva i opsesija licima i sve ono što je nastalo zbog učestalog snimanja selfija, koji su ušli i u Oxford rječnik te zumiranja nepravilnosti. S neoliberalnim kapitalizmom i stasavanjem prvih influencera rodila se i ideja da ljepota ne donosi samo razne privilegije, nego i dobru zaradu. Ah, koliko je stranica napravljeno s ciljem analize lica, a još više proizvoda i trikova koji brišu mane i skidaju godine. Sve dok se u igru nije upleo i AI te cijela paleta filtera koji su napravili takvu zbrku u beauty svijetu. A nuspojava je bila ta da sva prelijepa lica na jednom mjestu odjednom počinju stvarati umor i nekako djeluju jednako.
Stoga možda nije čudo da se, uz sve vrste kriza, ove godine javila i potreba za autentičnim licima i trendom koji će otkriti nešto više od površne ljepote. Iako je profesorica kulture i medija Jo Littler skeptična prema ovom trendu, koji je možda samo još jedan rezultat toga da društvene mreže nagrađuju performiranje identiteta, ostaje nam vidjeti ima li nešto istine u tome da ćemo konačno dočekati vrijeme u kojem je ono što razumijemo postalo važnije od onoga što posjedujemo.
Naslovni vizual: Prada i Dior Instagram
