Sjećate se možda filma ‘Kontakt’ iz 1999. s Jodie Foster, koji je snimljen prema romanu Carla Sagana, a čija se glavna tema vrti oko pokušaja da čovjek uspostavi kontakt s naprednom izvanzemaljskom civilizacijom koja živi na planetu Vega. Naime, Jodie Foster je beskrajno talentirana znanstvenica koja je uključena u projekt istraživanja na temu ima li života u svemiru, a kada im ponestane novaca, jedna od prvih ideja je ta da traže investitore u Hollywoodu. Uostalom, tko je više iskorištavao vanzemaljce, E.T.-ija i ekipu, vrteći na njima veliku lovu od La La Landa, pita Jodie.
No situacija se drastično mijenja kada nekim čudom zemljani na svojim prastarim kutijama od kompova, kakve su bile popularne u doba prije milenijskog buga, dobiju ultra-kriptirane zapise kako napraviti vozilo koje će ljude prebaciti na planet Vega pa da ti sumnjičavci konačno vide kako izgleda život izvan njihove planete. Pogađate, vrlo brzo se u ovu lukrativnu igru uključuje – ne samo cijela nacija s predsjednikom na čelu nego i ostatak svijeta jer treba što prije sagraditi taj svemirski brod i odrediti koji će pojedinci predstavljati čovječanstvo. Naravno, jadna Jodie Foster na početku ne prolazi na testu tko će u svemir, jer nema šanse da čovječanstvo u svemir pošalje takvu nevjernicu.
Koga ćemo poslati na Mjesec?
Dvadeset i pet godina kasnije, slična priča se ponavlja, s tim da netko tek treba snimiti film o tome kakva je bila gužva na vijećanju rad kojeg ćemo umjetnika ćemo poslati na Mjesec. Pa naravno, onog najbogatijeg koji si i može priuštiti tu avanturu, jer ovaj let je komercijalne naravi. Misija je dio NASA-inog programa “CLPS” (Commercial Lunar Payload Services), a kroz ovaj program, američka svemirska agencija surađuje s privatnim tvrtkama, a do 2028. planiraju troškove od 2,4 milijardi eura.
Stoga je i odabir je bio posve logičan. Na Mjesec ćemo poslati rad Jeffa Koonsa koji je poznat po svojim gigantskim skulpturama, ali i zaradama pa neka sada majstor nađe načina da odluči po kojih će 125 umjetnika, vizionara, intelektualaca, boraca za pravedniji svijet nazvati svoje minijaturne skulpture, ne bi li u svemiru dolično predstavili najkreativnije od čovječanstva, Uostalom, kako bi drugačije umjetnine stale u vozilo zvano Lander “Nova-C”, a koji nosi nadimak “Odysseus”? Naime, vozilo je veliko otprilike kao telefonska govornica, ima aluminijske noge, teško je oko 700 kilograma i može nositi oko 130 kilograma tereta.
125 minijaturnih skulptura s imenima najvažnijih umjetnika, vizionara, boraca za pravednije društvo
Pa ako je vjerovati medijima, ta znate da dobar dio čovječanstva uvelike sumnja da je čovjek uopće bio na Mjesecu, misleći da je opet u igri opaka holivudska industrija, Lander “Nova-C” američke tvrtke Intuitive Machines sletio je u noći na petak u južnoj regiji Zemljinog prirodnog satelita, kako je objavila američka svemirska agencija NASA. Ovo je prvo američko slijetanje na Mjesec od legendarnih Apollo misija prije više od 50 godina, a šef NASA-e, Bill Nelson, nazvao je to pravim trijumfom.
Iako prema prvim informacijama iz kontrolnog centra nije baš posve jasno što se događalo nakon slijetanja, jer primali su samo slabe signale, svi oni s bujnom maštom vole vjerovati da će 125 minijaturnih skulptura od nehrđajućeg čelika a koje nose imena utjecajnih osoba kao što su Platon, Mozart, Andy, Warhol, Gabriel García Márquez, Mahatma Gandhi, Leonardo da Vinci, Ada Lovelace, David Bowie i mnogih drugih trajno biti instalirane na površini Mjeseca. Naravno, uz svemirski performans ide i opcija prodaje NFT umjetnina, od čega se dio zarade donira Liječnicima bez granica.
Problemi sa slijetanjem na Mjesec
Inače, izazov slijetanja na Mjesec smatra se vrlo zahtjevnim i podložnim pogreškama. Samo su ove godine dvije planirane misije za slijetanje završile prije nego što je planirano. Američka tvrtka Astrobotic sa sjedištem u Pittsburghu poslala je u siječnju kapsulu “Peregrine” – također dio NASA programa “CLPS”. Međutim, već neposredno nakon lansiranja došlo je do problema zbog kvara pogonskog sustava. Inženjerima je uspjela privremena stabilizacija kapsule, ali na Mjesec se nije sletjelo.
Putovanje u glavi
Nekoliko dana kasnije, “Peregrine” se raspala u Zemljinom atmosferi. Uskoro nakon toga, japanska svemirska agencija Jaxa uspješno je spustila lander “SLIM”na Mjesec, ali prvotno su imali problema s napajanjem energijom. Tek nakon višednevnog prekida napajanja, “SLIM” je konačno mogao biti pokrenut, čim je ujedno Japan, nakon SAD-a, Rusije, Kine i Indije, postao peto zemlja koja je uspješno izvela slijetanje na Mjesec. Da bi opet u travnju prošle godine propala još jedna japanska tvrtka sa sličnom misijom. Hm, zašto nas ovo i dalje podsjeća kao da je prepisano iz filma ‘Kontakt’. Još samo čekamo javno suđenje i spektakl na kojem će Jeff Koons uvjerljivo obraniti tezu da se ionako sve što percipiramo, doživimo, osjećamo događa samo u našoj glavi.
Naslovni vizual: Canva
