Život : smrt = 613 : 457

LJUBAV IMA ZADNJU RIJEČ: Mala analiza filmskih naslova u zadnjih 75 godina

Tamara Radan
02.11.2026.

Evo što se zove njemačka preciznost. U velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo 100.000 filmskih naslova od 1949. naovamo, uvjerljivo vodi riječ ljubav, a slijede ju muškarac i žena. Bog će biti zadovoljan!

Točnije rečeno, riječ ljubav se pojavljuje 1036 puta, a u stopu je prate riječi muškarac (957) te žena (794). Teško pogoditi da će četvrto mjesto zauzeti doba dana kada se najčešće konzumira ta ista ljubav između muškarca i žene – noć/večer (‘Noć živih mrtvaca’, ‘Groznica subotnje večeri’…).

Kad smo već kod točnog imenovanja svega onoga što se često događa u večernjim satima, a zbog čega se nekada davno i išlo u kino jer je često pokretač radnje (čast iznimkama!) – seksa, on se skriva s 324 spomena tek na 15. mjestu.

Borba između života i smrti završila je s rezultatom 613 za život naprama 457 za smrt. Pa tko je lud da gleda ‘Lica smrti’ kada se može smijati gledajući ‘Brianov život Monty Pythona’. Inače, anđeli (252) su se za dlaku izvukli od vraga i killera (230).

Ako zavrtimo globus, na točki zvanoj Pariz, ispada da se globus tu zaustavio 213 puta, iako je romantična komedija još 1995. preporučila ‘Forget Paris’! Slijede Berlin (208) te New York. Na metafizičkoj karti pakao se spominje 364 puta, raj 170, a nebo 189 puta.

Što se životinja, redatelji jako vole spominjati tigra (155 naslova). A ako je moguće, najviše vole ubaciti i riječ ugriz. Kada potroše sav ovaj gore navedeni repertoar ne preostaje im ništa drugo nego udariti na godišnja doba tj. ljeto (164). No, ako trebaju odabrati između sunca i sjene odlučit će se za sjenu (197), jer tamo gdje je tama, mogu računati sa snom koji se s 221 spomena smjestio na 27 mjesto. Posve logičan rezultat: pa kino vas i zove da biste mogli sanjati. Pogotovo u godini Drvenog, zelenog Tigra.

Naslovna fotografija: In the mood for love, Wong Kar Wai

Pročitaj više

Koliko je zapravo bila kompleksna žena koja je promijenila pravila igre?

Ako su vampiri utjelovljenje potisnutih želja, a ekranizacije priča nam omogućuju analiziranje onoga što se tradicionalno smatra tabuom – što se krije u našem mračnom srcu da mu se stoljećima vraćamo?

Znanstvenici su analizirali milijune knjiga kako bi otkrili koje emocije obilježavaju književnost 20. stoljeća, a rezultati otvaraju zanimljivo pitanje: jesmo li s vremenom postali manje emocionalni ili su se samo promijenili načini na koje izražavamo osjećaje?

Kad umjetnost postane medicinski karton ili zašto Botticellijevoj Veneri ne treba dijagnoza

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.