Život : smrt = 613 : 457

LJUBAV IMA ZADNJU RIJEČ: Mala analiza filmskih naslova u zadnjih 75 godina

Tamara Radan
19.01.2024.

Evo što se zove njemačka preciznost. U velikom istraživanju u kojem je sudjelovalo 100.000 filmskih naslova od 1949. naovamo, uvjerljivo vodi riječ ljubav, a slijede ju muškarac i žena. Bog će biti zadovoljan!

Točnije rečeno, riječ ljubav se pojavljuje 1036 puta, a u stopu je prate riječi muškarac (957) te žena (794). Teško pogoditi da će četvrto mjesto zauzeti doba dana kada se najčešće konzumira ta ista ljubav između muškarca i žene – noć/večer (‘Noć živih mrtvaca’, ‘Groznica subotnje večeri’…).

Kad smo već kod točnog imenovanja svega onoga što se često događa u večernjim satima, a zbog čega se nekada davno i išlo u kino jer je često pokretač radnje (čast iznimkama!) – seksa, on se skriva s 324 spomena tek na 15. mjestu.

Borba između života i smrti završila je s rezultatom 613 za život naprama 457 za smrt. Pa tko je lud da gleda ‘Lica smrti’ kada se može smijati gledajući ‘Brianov život Monty Pythona’. Inače, anđeli (252) su se za dlaku izvukli od vraga i killera (230).

Ako zavrtimo globus, na točki zvanoj Pariz, ispada da se globus tu zaustavio 213 puta, iako je romantična komedija još 1995. preporučila ‘Forget Paris’! Slijede Berlin (208) te New York. Na metafizičkoj karti pakao se spominje 364 puta, raj 170, a nebo 189 puta.

Što se životinja, redatelji jako vole spominjati tigra (155 naslova). A ako je moguće, najviše vole ubaciti i riječ ugriz. Kada potroše sav ovaj gore navedeni repertoar ne preostaje im ništa drugo nego udariti na godišnja doba tj. ljeto (164). No, ako trebaju odabrati između sunca i sjene odlučit će se za sjenu (197), jer tamo gdje je tama, mogu računati sa snom koji se s 221 spomena smjestio na 27 mjesto. Posve logičan rezultat: pa kino vas i zove da biste mogli sanjati. Pogotovo u godini Drvenog, zelenog Tigra.

Naslovna fotografija: In the mood for love, Wong Kar Wai

Pročitaj više

Glas kritike

Momčilo Otašević, jedan od najpoznatijih kazališnih, filmskih i televizijskih glumaca, osim što redovito oduševljava publiku svakom svojom ulogom, zavidno dobro žonglira mnoštvom poslovnih obveza. U kratkom predahu između snimanja, za Mood.hr podijelio je prednosti i mane užurbanog rasporeda, osvrnuo se na vlastite dramske početke te progovorio o društvenoj odgovornosti neodvojivoj od glumačke profesije.

Od prvih lakovjernih ideja da nas Mjesec čini ludima preko obećanja ludih menadžera koji učestalo koriste izraze kao što su ‘to infinity and beyond’ pa sve do holivudskih fantazija o životu na drugim planetama, Svemir i Mjesec su postali neiscrpno vrelo inspiracije.

Naši daleki preci iz pećina bi bili zadivljeni – jer konačno smo smislili kako će sve te divlje životinje i fascinantne priče oslikane na pećinama doista oživjeti. Dovoljno ih je dotaknuti jednim klikom!

Superman neka ostane. Ostali, razlaz!

Ima li uopće smisla govoriti o filmskim žanrovima otkako je Oscara dobio film koji je prekinuo sa svim tradicijama – ‘Sve u isto vrijeme’, a grčki redatelj Yorgos Lanthimo je u svom filmu ‘Ubojstvo svetog jelena’ ubio i linearnu naraciju. Uostalom, i Woody Allen je svoj posljednji film ‘Coup de Chance’ prikazan u Veneciji definirao kao romantični triler. No s druge strane, dajte bilo što samo da se riješimo tih napornih superjunaka. Superman je i više nego dovoljan da spasi svijet.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.