Vidljivost je bitna. Sreća kao faktor također. A ima nešto u tome i da ljudi na poziciji moći koji odlučuju u kojeg će mladog umjetnika investirati paze što gledaju – čitaj: nemaju kontamirane algoritme koje će im nuditi jedno te isti tip trash sadržaja. O tome je nedavno progovorila španjolska umjetnica Nieves González čiji su radovi završili na albumu Lily Allen i preko noći joj podarili vidljivost. No s druge strane – to što vi vrijedno radite u svom ateljeu te izlažete radove, nigdje nema garancije da vaš rad neće uhvatiti onaj nevidljivi pauk zvan scraper koji švrlja World Wide Webom i krade sve što je napravljeno od piksela.
Ta svi znamo što se dogodilo singapurskoj fotografkinji Jingni Zhang i kroz kakve je sve paklene muke morala prolaziti kada je na luksemburškom sudu tužila umjetnika Jeffa Dieschburga koji je pomoću AI-ja doslovno kopirao njezin rad, neznatno ga promijenio i odnio doma 1500 eura nagrade. A da stvar bude luđa, na prvom je stupnju izgubila slučaj jer je sudac procijenio da njezino djelo nije dovoljno originalno.
Pa čak i ako pođemo od ideje koju je smjelo izložio Picasso – da dobar umjetnik kopira, a najveći krade te da je aproprijacija dio umjetničkog stvaranja, ovdje je glavni problem neke druge prirode. Ne samo da se kradljivom algoritmu ne može ući u trag, nego oni u svojoj konstrukciji nisu kreativni jer neprestano stvaraju najmanji zajednički nazivnik. Ako umjetnoj inteligenciji date niz fotografija lica i tražite da generira nova pa taj proces ponavljate, lica će postajati sve sličnija. Na kraju sve razlike nestaju, a ostaje samo bezlična varijacija istog osmijeha.
Nuspojava ove umjetničke krize je, tako barem tvrde autori dokumentarca “Ukradi i kopiraj: umjetnost u doba algoritma”, to da sve manje mladih kao profesiju bira umjetnička zanimanja. Jer čemu kada je zadnja oaza kreative i slobode ugrožena i tako malo cijenjena.
Nova platforma – Cara
Sudska bitka singapurske fotografkinje koja nije pokleknula pred moćnim korporacijama i nedefinim zakonima trajala je pet godina te je na kraju Jingna dobila odštetu za autorska prava, a potom i pokrenula platformu Cara, svojevrsnu slobodnu zonu od algoritama – gdje je na stotine umjetnika migriralo nakon što su Facebooku rekli zbogom. I na kojoj postoje specijalni “premazi za slike koji onemogućuju AI alatima da ih dohvate. Zovite to tako kako hoćete no mi nismo mogli odoljeti ovoj nevidljivoj auri koja funkcionira kao viteški oklop.
Naslovni vizual: Jinga Zhang @zemotion, Canva
