Kulturni kapital

POP INTELEKTUALCI: Je li ljubav prema znanju i čitanju doista postala novi seks?

Aleksandra Orlić
29.03.2026.

Ako je vjerovati današnjim zvijezdama pop-kulture, knjige su doživjele pravi boom. Iako bismo silno voljeli povjerovati u ovu teoriju, sad se pitamo – treba li baš uvijek vjerovati kreativcima i sanjarima? I zašto bi u ovu igru mogli uključiti MUP-ove alarme. Kad već imaju tako dobar reach i engagement:)

Kada su na društvenim mrežama ljudi počeli sumanuto objavljivati fotke žene s knjigom Virginije Woolf i link na Guardianov članak koji duhovito tvrdi da je mozak postao novi dekolte, priznajemo da smo na tren pomislili da smo spašeni od onog evergreen pitanja – koje su ti brojke? Jer, uzalud ti sva pamet ovog svijeta ako to ne možeš i dokazati. Najbolje kroz broj followera, broj posjeta web-stranici, konverzije i minute zadržavanja na sadržaju, jer IQ testovi su već odavno out. Naravno, ne zamarajući se pritom onim suvišnim pitanjima gledaju li tvoj više ili manje glup sadržaj zbog dekoltea, zluradosti, znatiželje ili zato što svi to rade, pa zašto ne biste i vi. Jer ako nekome ne uspijete zadržati pažnju, doslovce ne postojite. Ni vi, a još manje vaše intelektualne ideje.

No ako je vjerovati tvrdnjama Guardianova novinara – jednu stvar koju trenutačno svi živi rade, posebice u pop-kulturi – jest to da objavljuju knjige. Bilo da se fotkaju na aerodromu, krate vrijeme do snimanja serije ili izlaska na pistu. I to ne više one dekorativne koje smo donedavno usklađivali s bojama šalica za kavu i novom suknjom, već prave filozofske klasike. Ta gledali smo seriju Bijeli lotos pa se nazoomirali koje knjige likovi nose na plažu. Sve sami kapitalci kao što su Freud i Nietzsche.

Zaglupljivanje javnog života

A za sve je kriva, kao i uvijek – Kim Kardashian, koja je 2018. bacila svojevrsnu bombu izjavom da želi studirati pravo. Naravno, bez da se odrekne svog celebrity statusa. Emily Ratajkowski dodatno je pomaknula granice: kao seks-simbol objavila je knjigu eseja i govorila o feminizmu, pokazujući da žena može biti i intelektualka i seksualno privlačna. Slično je učinila i FKA twigs kada je govorila o „zaglupljivanju“ javnog života i tražila više intelekta u društvu, piše Jess Cartner-Morley.

No nisu samo stariji celebi ti koji su doživjeli burnout i brain riot, posebice u doba AI sadržaja, pa su se zaželjeli, kako kaže Jonathan Franzen, dobrog starog linearnog oranja po knjizi, nego su tu i predstavnici mlađih generacija. Supermodel Kaia Gerber ne čita u backstageu brojnih modnih snimanja Voguea, nego Didion, Duras i Camusa. Modna dizajnerica Louise Trotter, koja je preuzela talijanski brend Bottega Veneta, za kampanju je odabrala spisateljicu Zadie Smith i kiparicu Barbaru Chase-Riboud kao modele. A brojni BookTokeri raspravljaju o Orkanskim visovima tako stručno da bi postidjeli i neke profesore književnosti.

Dua Lipa – celebrity i intelektualka

Kako stvari stoje, Dua Lipa čeka još samo da je proglase počasnom docenticom, jer već je prošlo dosta vremena otkad ju je i New York Times nazvao intelektualkom. I to s pokrićem. I bez imalo omalovažavanja. Naime, Dua Lipa ne samo da je pasionirana čitateljica koja rado objavljuje selfije s knjigama nego je i vlasnica newslettera Service95, u kojem redovito intervjuira najveće pisce današnjice. I to vrlo pametno i pronicljivo. Baš kao što radi i Charli XCX, koja na Substacku ima blog, a nedavno je postavila pitanje u brat tonu – zašto kao pop-zvijezda „ne možeš izbjeći činjenicu da neki ljudi žele dokazati da si glupa“.

Pa ipak, iako je dokaza pregršt da su knjige u zadnje vrijeme doživjele svojevrsni boom, jer doslovce nema medija, bilo tiskanog ili online, koji nema svoj klub čitatelja, zašto je tako teško prihvatiti da su intelekt i glamur, kako duhovito kaže Jess Cartner-Morley , a koji su uvijek sjedili za odvojenim stolovima u školskom restoranu pop-kulture – odjednom zajedno? Ta nisu li nam Timothée Chalamet i Kylie Jenner već odavno dokazali da su velike suprotnosti ponekad samo u našoj glavi? I da je krajnje vrijeme da ih razmontiramo i zauvijek spremimo na tavan.

Zašto je tako teško povjerovati da intelekt i glamur idu zajedno?

Nekoliko je razloga za nevjericu, kažu oni koji su se poželjeli spustiti u bespuće članka ne bi li otkrili što stoji iza ove privlačne ideje. Čitaj – u zonu komentara i rasprava koje se vode na Redditu. Kao prvo – svi smo svjedočili trendu zvanom All is Performative, koji zapravo nije sam po sebi ni loš ni dobar. Samo pliva na onoj maksimi toliko popularnoj u kapitalizmu, a koja kaže: Fake it till you make it. Ta i Rachel Weisz u seriji Vladimir, u kojoj glumi profesoricu američke književnosti, priznaje da je naučila napamet prve rečenice kultnih klasika ne bi li lakše očarala frajere.

A ako smo naučili jednu stvar od ChatGPT-a, to je onda to da ne vjeruješ ničemu što vidiš očima, ma koliko uvjerljivo bilo. I da treba pogledati oko sebe i u stvarni svijet. A složit ćete se, slika baš i nije impresivna, jer sve ono za što smo vjerovali da su kulturne i intelektualne stečevine naglo se urušilo. I to u svim sferama društva – od politike, brojki koje svjedoče o tome da se knjige ne kupuju i ne posuđuju, preko javnog diskursa u medijima pa do svih dnevnih portala koji su rubrike kulture doslovce smjestili na samo dno. Čak je i horoskop znatno bolje pozicioniran, jer, što bi se reklo – privlači pažnju i angažman.

Je li intelektualna kultura vrsta kapitalizma uma?

Stoga je posebno zanimljiva rasprava koja se razvila na Redditu, a koja se bazira na teoriji da intelektualna kultura nije ništa drugo nego vrsta kapitalizma uma. “Jer kao što smo do jučer gomilali materijalna dobra, tako danas pojedinci gomilaju znanje kako bi stekli kulturni kapital (primjerice društvena elita koja usputno spominje Nietzschea na koktel-zabavi u stilu Woodyja Allena), kao način popunjavanja egoistične praznine (inteligencija kao sredstvo samopotvrđivanja) i kao izrazito individualistički projekt.

Na taj način ‘kultura debate’ i njezin odnos prema znanju mogu se promatrati kao izravni odraz tržišnog natjecanja – neka vrsta internaliziranog kapitalizma. U svakodnevnom životu češće primjećujemo individualistički, natjecateljski poriv da se drugi ‘pobijedi’ ili nadvlada, umjesto da se znanje nadopunjuje i razvija suradnička intelektualna kultura“, piše jedan korisnik.

S druge strane, ima smisla. Jer danas smo svi mi vlastiti „projekti“. Ako ne uspiješ, to je tvoja krivnja jer nisi dovoljno radio na sebi. U tom kontekstu razumljiv je pritisak da budeš informiran i intelektualan. A samo znanje koje bude rijetko, zanimljivo i drugačije moći će opstati, kažu pesimisti. Posebice u danima kada ne prođe dan da neko donedavno kreativno, zanimljivo i korisno zanimanje ne proguta AI.

Knjige nisu seks, nego alarm!

Na tom tragu, ne preostaje nam ništa drugo nego povjerovati u ono da je generaciji Z stvarno dozlogrdilo da ih vrijeđaju i sustavno zaglupljuju pa su se vratili dobrim starim knjigama. Ne zato što su seksi i poželjne, nego možda nude jedini alat za preživljavanje u svijetu koji malo tko više može razumjeti. Nešto kao onaj preglasni MUP-ov alarm koji nas je sve probudio neki dan da najavi strašnu oluju. Jer ako se ne trgnemo, ode sve u vjetar.

P. S. Ovim putem se ograđujemo od insinuacija da želimo predložiti MUP-u da svaki mjesec šalje alarm čitateljima koji nisu pročitali barem jednu knjigu mjesečno. Iako, kad se prisjetimo da imaju jake brojke i milijune followera, možda bi par takvih alarmantnih push-up notifikacija doista pretvorilo tezu iz naslova u stvarnost.

Pročitaj više

Opsesivne fantazije

Za sve one koji i dalje ne mogu shvatiti da su se vremena promijenila, kao i ona nepisana pravila o zavođenju, ljubavi i seksu – stigla je nova Netflix serija s Rachel Weisz i Leom Woodallom koja progovara o opsesiji i fakultetskim aferama, ali i o tome kako žena ponovno može preuzeti narativ.

Slikar Stjepan Šandrk proveo nas je kroz dvadeset godina stvaralaštva, između Sikstinske kapele, selfie stickova, svjetla ekrana i pikseliziranih papigica sve do AI agenata

Izložba Čuvari tišine – suvremene basne

U petak, 27. ožujka, u Varaždinu je otvorena nova izložba multimedijske umjetnice Marine Mesar OKO pod nazivom “Čuvari tišine – suvremene basne”. Izložba postavlja zanimljiva pitanja o sinergiji dvaju umjetnika i prenošenju kreativnog duha kroz različite generacije.

'Je li on uopće ljudsko biće?'

Pogledali smo ‘Daliland’, film o životu Salvadora Dalija i sada nam je konačno jasno zašto se program umjetne inteligencije koji generira slike ne zove Picasso već DALL-E

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.