RAZGOVOR S UMJETNICOM

SELMA HAFIZOVIĆ: ‘Moji radovi su ljubavno pismo samom slikarstvu koje zahtijeva vrijeme’

Kristina Stakor
09.04.2023.

O životu u velikim svjetskim metropolama, umjetnosti i ulozi slikarstva u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije pričali smo s umjetnicom Selmom Hafizović čiju izložbu „Reproduction“ imate priliku pogledati u Zagrebu do kraja travnja

Mačke, zečevi, ruže, tijela i mitološka božanstva – izložba slikarice Selme Hafizović koja premijerno predstavlja radove iz ciklusa “Reproduction” zagrebačkoj publici u Galeriji Josip Račić donosi vrlo bogat i raznolik univerzum prepun veselih boja, ali i pomalo uznemirujućih momenata.

Ova rođena Mostarka odrasla je u južnoj Kaliforniji, studirala na School of Visual Arts u New Yorku, postdiplomski završila na Goldsmiths University of London, a danas živi i radi na relaciji Dubrovnik – New York, svoj, kako kaže, „old lady dream“. Kako pomiruje te kontraste te što inspirira njezine radove ispričala nam je u intervjuu povodom izložbe koju možete pogledati do 30. travnja.

Slika "Zec" Selme Hafizović
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Rođeni ste u Mostaru, odrasli u Kaliforniji, školovali se u Londonu i New Yorku, a sada živite i radite u Dubrovniku. Što ima veći utjecaj na vaše stvaralaštvo – veći ili manji gradovi?

Benefit velikih gradova kao što su New York i London je taj što svi dolaze u te gradove kako bi uspjeli i taj veliki influx ideja je čudesan. Kao da se priključite na struju, ali to ne možete raditi zauvijek bez da se iscrpite. Mislim da pratim neki tipičan put umjetnika koji se povlači da bi konačno napravio svoj rad s informacijom koju apsorbira. Inspirirali su me filmovi i biografije umjetnica poput Georgije O’Keefe koje odlaze u pustinju i tamo stvaraju… Doduše, one su to obično napravile u svojim šezdesetima, ne tridesetima. A i Dubrovnik nije baš tako izoliran, ipak tu dolaze kruzeri (smijeh).

Slike Selme Hafizović
Foto: Osobna arhiva slikarice

Spomenuli ste da su vam inspiracija za odlazak u Dubrovnik bili umjetnici koji su htjeli stvarati na osami – koje su mane, a koje prednosti takvog načina života za umjetnike?

To je bila poprilično drastična odluka, ali nisam u konfliktu s njom – potpuno joj se predajem. Znam da zvuči dramatično, ali luda je i dugoročno stvara stanje koji iz koje nema povratka. 😊

Vaša aktualna izložba „Reproduction“ u galeriji Josip Račić u Zagrebu bavi se temama tjelesnog, ljudskog i tehnološkog, same reprodukcije… Zašto je, po vama, ta tema bitna, osobito u suvremenom kontekstu?

Dugo sam čekala taj moment da u potpunosti osjetim prijelaz transformacije našeg tijela u odnosu prema tehnologiji i kako će se to manifestirati. Željela sam stvoriti rad koji opisuje i možda žali nad napuštanjem prirodnog u umjetnom. O reprodukciji ne mislim u tradicionalnom feminističkom kontekstu, već i u kontekstu društvene, tehnološke i ekonomske reprodukcije i njihovim posljedicama.

Umjetnici mogu neku ideju obraditi tek kad postane dio njihova tijela, kad je internaliziraju. Slikanje je komunikacija tijelom, a ja sam htjela to promotriti u ovom trenutku, post-pandemijskom, kada imamo fizičko tijelo koje je godinama mirovalo na neki način, i ono virtualno.

Slika "Tootsie Roll" Selme Hafizović
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Na izložbi je predstavljeno devet ulja na platnu, s vrlo različitim motivima i pristupima: „Zec“ se bavi sjećanjima i djetinjstvom, inspiriran je dječjim knjigama, „Ruža“ se izdvaja stilom, na slici „Par“ vidimo energično prikazan strastveni zagrljaj ljubavnika… što je nit koja ih povezuje? Koji koncept ili misaoni proces stoji iza ovog ciklusa slika, možete li nam reći nešto više o tome?

Svaki taj rad ima zasebnu priču jer ono što zaista volim u slikarstvu jest pripovijedanje. Ono što im je zajedničko jest ponavljanje ili nemogućnost ponavljanja koristeći ponekad romantične, a nekad mitološke narative. No oni su također ljubavno pismo samom slikarstvu koje zahtijeva vrijeme – ono je jezik tijela prepunog sjećanja.

Selma Hafizović
Foto: Osobna arhiva slikarice

U svijetu tehnologija i brzih fotografija na društvenim mrežama, kakvu ulogu, po vama, ima slikarstvo?

Slikarstvo nam pruža sliku procesa koji je već integriran u sferu sjećanja.

Naslovna fotografija: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023., animacija Canva

Pročitaj više

Kako suze pretvoriti u ples i smijeh

Ako je istina da heavy-metalci imaju najbolje sentiše, Baby Lasagna je naš favorit jer je uz žestoki ritam upakirao jednu od najtužnijih pjesama o trenutku napuštanja roditeljskog doma, a koji su na nekoj razini očito prepoznali i mladi, ali i njihovi roditelji. Uostalom, nakon Maneskin skandala s čašom na stolu, došao je red da netko nakon pobjede ispusti i iskrenu suzu

Najcool knjižara na svijetu

SLRD izdanja već su odavno stekla kultni status, stoga je bilo logično otvoriti mjesto koje će povezati Yves Saint Laurent naslijeđe i njegovu ljubav prema kulturi i umjetnosti

SERIJA 'FORTUNA'

Jedan potopljeni brod na dnu mora koji čuva blago iz 19. stoljeća i pravna bitka koja nalikuje borbi između Davida i Golijata. Možete li odoljeti ovom zapletu iz serije ‘Fortuna’, čak i ako Stanley Tucci manje izgleda kao opaki gusar, a više kao Amerikanac koji uživa u otkrivanju čari Mediterana

850 ZNAKOVA

Gradska knjižnica Požega svoju uspješnu suradnju s organizatorima poznatog Hrvatskog festivala jednominutnih filmova proširuje pokretanjem književne manifestacije Jednominutna priča oslanjajući se pritom na temeljnu ideju filmskog festivala – formu od jedne minute. Pitanje glasi – imate li sjajnu priču koju biste mogli ispričati u jednoj minuti, točnije rečeno u 850 znakova?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.