watchlista

ŠTO SMO NAUČILI O RADU IZ OBAMINE DOKUSERIJE „WORKING“: O prilikama i izumirućoj srednjoj klasi

Kristina Stakor
03.05.2026.

Od radničke klase do CEO-a, dokumentarna serija bivšeg američkog predsjednika istražuje kako danas izgleda jedna od temeljnih ljudskih aktivnosti: rad

Prije nekoliko dana na Netflixu se pojavila četverodijelna dokumentarna serija „Working: What We Do All Day“ čiji je producent i voditelj bivši američki predsjednik Barack Obama.

O čemu se radi

Dokumentarac je inspiriran knjigom Studsa Terkela „Working: People Talk About What They Do All Day and How They Feel About What They Do“ iz 1974. i prenosi taj model u suvremeno doba i video format.

Četiri epizode prikazuju perspektive, borbe i razmišljanja radnika u istoj kompaniji, počevši od najniže plaćenih radnika, preko srednje klase, voditelja do vlasnika i upravitelja. Protagonisti(ce) su zaposlenici kultnog njujorškog hotela Pierre odnosno Tata Sons, zatim agencije za pružanje pomoći starijim i nemoćnim osobama te tehnološke kompanije koja proizvodi samoupravljajuća vozila.

Priče koje se vrte oko pojedinaca pokazuju ih na njihovom radnom mjestu, okružene obiteljima i kroz intervjue s Obamom, gdje razgovaraju o samom poslu, željama i ambicijama, privilegijama, ali i teškim situacijama, ekonomskim izazovima.

Prilike i neprilike

Ono što je vidljivo iz ove serije, premda ponekad u rukavicama, pogotovo kad uzmemo u obzir da je narator jedan od nekad najmoćnijih ljudi svijeta, jest da se vremena mijenjaju – i to ne nužno nabolje. Srednja klasa je, kao što je Obama to istaknuo, povijesna anomalija, koja je u ovom agresivnom kapitalističkom vremenu ugrožena, a milenijalci bi mogli biti prva generacija koja si može priuštiti manje od svojih roditelja.

A osim nekih uvjeta i beneficija koje su sve rjeđe, smanjene su i prilike. To odlično ilustrira priča o Gail Evans, koja se uspela od pozicije čistačice do direktorice Kodaka osamdesetih – takav „per aspera ad astra“ scenarij u današnjoj „gig“ ekonomiji čini se nevjerojatnim.

Da su prilike ključne, ali rijetke priznaje i CEO Tata Sons kompanije u čijem je vlasništvu i hotel Pierre, Natarajan Chandrasekaran, koji je svjestan da zasluge za uspon na korporativnoj i društvenoj ljestvici ne može pripisati samo svojim sposobnostima ni radu, već i prilikama koje su mu se otvarale.

Smanjene prilike i veće razlike čine trenutni sustav neodrživim: „Sedamdesetih je CEO zarađivao oko 30 puta više od prosječnog radnika, dok danas to može biti i do 350 puta više“, istaknuo je Obama frustrirajuću statistiku.

Obamina politička persona ponekad zasjenjuje važne poruke, kao i njegovo političko naslijeđe, zamjeraju neki filmski i TV kritičari, kao i činjenica da portretirani direktori nisu oni koje bismo mogli percipirati kao pohlepne ili zločeste. Usprkos tim primjedbama, ova miniserija zanimljiv je prikaz suvremenog rada i prijetnji koje predstavljaju tehnološki napredak i kapitalizam.

Naslovni vizual: Instagram

Pročitaj više

'Je li on uopće ljudsko biće?'

Pogledali smo ‘Daliland’, film o životu Salvadora Dalija i sada nam je konačno jasno zašto se program umjetne inteligencije koji generira slike ne zove Picasso već DALL-E

Filozofija straha

Sorry, ali mi ne tratimo vrijeme gledajući napete serije već vježbamo mozak i rekalibriramo vlastitu toleranciju na stres i nelagodu, a usput se i opuštamo, ma koliko ovo sve neuvjerljivo zvučalo. Potvrdili znanstvenici…

Burnout od skrolanja

Kako je filozofija ‘manje je više’ u međuvremenu osvojila i medijski svijet te kako provoditi novu intelektualnu higijenu zvanu i svjesno čitanje?

Malo je reći da je životopis Marije Pranjić inspirativan, jedan od onih koji bi trebao nadahnuti djevojčice diljem svijeta da hrabro slijede svoj put. Harvard joj je nekad bio tek ‘nešto iz filma’, a danas svoj istraživački projekt, za koji je dobila i vrijednu kanadsku stipendiju Kimel Family, provodi upravo u sklopu njegovog medicinskog fakulteta u Bostonu.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.