watchlista

ŠTO SMO NAUČILI O RADU IZ OBAMINE DOKUSERIJE „WORKING“: O prilikama i izumirućoj srednjoj klasi

Kristina Stakor
03.05.2026.

Od radničke klase do CEO-a, dokumentarna serija bivšeg američkog predsjednika istražuje kako danas izgleda jedna od temeljnih ljudskih aktivnosti: rad

Prije nekoliko dana na Netflixu se pojavila četverodijelna dokumentarna serija „Working: What We Do All Day“ čiji je producent i voditelj bivši američki predsjednik Barack Obama.

O čemu se radi

Dokumentarac je inspiriran knjigom Studsa Terkela „Working: People Talk About What They Do All Day and How They Feel About What They Do“ iz 1974. i prenosi taj model u suvremeno doba i video format.

Četiri epizode prikazuju perspektive, borbe i razmišljanja radnika u istoj kompaniji, počevši od najniže plaćenih radnika, preko srednje klase, voditelja do vlasnika i upravitelja. Protagonisti(ce) su zaposlenici kultnog njujorškog hotela Pierre odnosno Tata Sons, zatim agencije za pružanje pomoći starijim i nemoćnim osobama te tehnološke kompanije koja proizvodi samoupravljajuća vozila.

Priče koje se vrte oko pojedinaca pokazuju ih na njihovom radnom mjestu, okružene obiteljima i kroz intervjue s Obamom, gdje razgovaraju o samom poslu, željama i ambicijama, privilegijama, ali i teškim situacijama, ekonomskim izazovima.

Prilike i neprilike

Ono što je vidljivo iz ove serije, premda ponekad u rukavicama, pogotovo kad uzmemo u obzir da je narator jedan od nekad najmoćnijih ljudi svijeta, jest da se vremena mijenjaju – i to ne nužno nabolje. Srednja klasa je, kao što je Obama to istaknuo, povijesna anomalija, koja je u ovom agresivnom kapitalističkom vremenu ugrožena, a milenijalci bi mogli biti prva generacija koja si može priuštiti manje od svojih roditelja.

A osim nekih uvjeta i beneficija koje su sve rjeđe, smanjene su i prilike. To odlično ilustrira priča o Gail Evans, koja se uspela od pozicije čistačice do direktorice Kodaka osamdesetih – takav „per aspera ad astra“ scenarij u današnjoj „gig“ ekonomiji čini se nevjerojatnim.

Da su prilike ključne, ali rijetke priznaje i CEO Tata Sons kompanije u čijem je vlasništvu i hotel Pierre, Natarajan Chandrasekaran, koji je svjestan da zasluge za uspon na korporativnoj i društvenoj ljestvici ne može pripisati samo svojim sposobnostima ni radu, već i prilikama koje su mu se otvarale.

Smanjene prilike i veće razlike čine trenutni sustav neodrživim: „Sedamdesetih je CEO zarađivao oko 30 puta više od prosječnog radnika, dok danas to može biti i do 350 puta više“, istaknuo je Obama frustrirajuću statistiku.

Obamina politička persona ponekad zasjenjuje važne poruke, kao i njegovo političko naslijeđe, zamjeraju neki filmski i TV kritičari, kao i činjenica da portretirani direktori nisu oni koje bismo mogli percipirati kao pohlepne ili zločeste. Usprkos tim primjedbama, ova miniserija zanimljiv je prikaz suvremenog rada i prijetnji koje predstavljaju tehnološki napredak i kapitalizam.

Naslovni vizual: Instagram

Pročitaj više

Mlada, drska i s Balkana. Ako bismo morali izdvojiti jednu stvar koja nas je naprosto osvojila, to je onda nastup mlade bugarske pjevačice Dare koja ne samo da je odnijela pobjedu na 70. Eurosongu i prvi put ujedinila glasove žirija i publike, nego i zato što nas je upoznala s novom riječju. Popisali smo stvari koje su nam malo bangaranga (na jamajčanskom engleskom nešto kao kaos).

Iskreni razgovori srijedom

Pogledali smo u Teatru EXIT 50. izvedbu hit kazališne predstave “Važnije polovice” koja je obilježila generaciju milenijalaca, a u kojoj glume Judita Franković Brdar i Paola Slavica. A sada se pitamo – ako stare milenijalci, što se događa s našim pogledom na predstavu koja nakon sedam godina izgleda posve drugačije. I zašto je sjajna vijest da je autorski kolektiv “Mašina igre” najavio da na jesen stiže i nastavak – predstava “Snažnije polovice”.

Ponekad je tako nužno, ali i oslobađajuće, nazvati stvari svojim imenom ili jednostavno reći: Ne, hvala.

Nakon iznimnog uspjeha na više od 40 međunarodnih festivala i osvojenih 18 nagrada, među kojima je čak 6 nagrada publike, film „Lijepa večer, lijep dan“ redateljice Ivone Juka konačno stiže u domaća kina, a svečana premijera održat će se u ponedjeljak, 18. svibnja u Kaptol Boutique Cinema. Distribucija filma započinje u CineStar kinima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a film već izaziva snažne reakcije publike i kritike te se ističe kao jedan od najkontroverznijih domaćih naslova posljednjih godina — otvarajući pitanje: što ako je najopasnija stvar koju možeš napraviti – voljeti?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.