STVORI, POSADI, SVIRAJ: Izložba Andreje Kulunčić koja traži vaše sudjelovanje

Lena Ivanović
15.06.2025.

Posjetitelji izložbe Andreje Kulunčić Čine svijet boljim mjestom: izrađuju skulpture za žrtve Golog otoka, obrađuju muzejski vrt i izvode indonezijsku glazbu – pridružite im se!

U svibnju je u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb otvorena velika retrospektivna i participativna izložba Činiti svijet boljim mjestom jedne od ključnih hrvatskih umjetnica društveno angažirane prakse – Andreje Kulunčić. Postavljena u suradnji s kustosicom Martinom Munivranom, izložba je strukturirana u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i analiza umjetničke metodologije. Izložbeni prostor nije zamišljen samo kao prostor prikaza, već i kao živo mjesto susreta, razmjene i stvaranja. Program traje cijelo vrijeme izložbe otvorene do 10. listopada ove godine, i uključuje radionice, razgovore i zajednička okupljanja koje vodi kustosica Renata Filčić, uz sudjelovanje umjetnice i brojnih suradnika i posjetitelja.

Antispomenik 850 žena za 850 žena – sjećanje na žene iz logora Golog otoka i Svetog Grgura

Posebno snažan segment izložbe čini radionica 850 žena za 850 žena, posvećena ženama koje su između 1950. i 1956. bile zatočene u političkim logorima. Polaznice izrađuju glinene figurice – svaka posvećena jednoj od zatočenica – stvarajući kolektivni antispomenik zaboravljenim traumama. Projekt je nastao u suradnji s antropologinjom Renatom Jambrešić Kirin i psihoterapeutkinjom Dubravkom Stijačić. „Police postupno punimo novim figuricama, nastalim pažljivom obradom gline od strane posjetitelja i potom ispečenima. Izložbu čine brojni dugotrajni, tihi procesi koji oku možda nisu vidljivi, ali na jednostavan i snažan način prenose važnost odabrane teme,“ istaknula je Renata Filčić, kustosica i voditeljica izložbenih programa. Radionica ne zahtijeva prethodno iskustvo s glinom i namijenjena je ženama (15+). Sudjelovanje je besplatno uz ulaznicu, a održava se 24. lipnja te 1., 8. i 15. srpnja u 17 sati.

Muzejski vrt – zajednička briga za živi prostor

Muzejski vrt, također dio izložbe, aktiviran je još u ožujku i svakim danom sve više postaje prostor susreta i zajedničkog djelovanja. U njegovu realizaciju uključeni su građani, susjedi i posjetitelji, a aktivnosti vodi krajobrazna arhitektica i permakulturašica Petra Pavleka. „S okupljanjem brižnih vrtlaraca započeli smo u veljači – pridružili su nam se umirovljenici, mlade ekonomistice, marketinški stručnjaci, poneka znanstvenica… svi povezani željom da biljke ožive cijeli muzej, izvana i iznutra. Još uvijek smo suzdržani s branjem, kao da vjerujemo da će bolje rasti ako ih ne diramo – ta obzirna, tankoćutna psiha našeg mentaliteta vidljiva je i u ovom projektu. No, biljke kao most između publike i institucije, uz zajedničku brigu za nešto krhko, pomažu nam da prevladamo razlike i pronađemo podršku u onome što nas povezuje,“ opisala je atmosferu Muzejskog vrta Renata Filčić, zaključivši: „Andrejina izložba funkcionira i kao prostor zalječenja.“ Edukativna radionica o osnovama vrtlarstva i vođenju dnevnika sadnje održat će se 12. lipnja u 18 sati uz prijavu putem poveznice, dok su otvorena vrtna druženja zakazana za 26. lipnja i 17. srpnja. Predavanje agronoma dr. Miroslava Poje Terapijski potencijal biljnog svijeta održat će se 10. srpnja u 18 sati, dodatno proširujući temu zajedništva kroz prirodu.

Javanski gamelan – glazba kao zajednički jezik

Izložbeni program obogaćen je, među ostalim, i radionicama javanskog gamelana – tradicionalnog orkestra brončanih udaraljki, nastalom u suradnji s indonezijskom i filipinskom zajednicom u Zagrebu. Gamelan se svira sjedeći, bez notnog zapisa i dirigenta, što sudionicima pruža jedinstven uvid u kolektivni glazbeni proces. „Jednako kao i s radionicom 850 žena za 850 žena, sudjelovanje u gamelanu, autentičnom izrazu indonezijske kulture, ima izuzetno terapeutsku funkciju, koliko zbog zajedničkog muziciranja, toliko i zbog brojnih zvukova udaraljki, gongova koji kreiraju fantastičnu atmosferu u kojoj pojedini posjetitelji sudjeluju gotovo svakog subotnjeg popodneva,“ približila je kustosica Renata Filčić jedan od najpopularnijih izložbenih programa. Radionicama se može pristupiti i bez glazbenog predznanja, pa čak i pasivno – slušanjem. Održavaju se 28. lipnja te 5., 12. i 19. srpnja, od 16 do 18 sati.
Raspored događanja uz izložbu Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom
(lipanj i srpanj 2025):

► Nedjeljama 15. i 29. lipnja, te 13. i 27. srpnja u 11:30 sati održavaju se stručna vodstva izložbom koja su besplatna uz prethodno kupljenu ulaznicu.
► Utorak 24. lipnja u 17.00 & utorci 1., 8. i 15. srpnja u 17.00 – 850 žena za 850 žena, akcija izrade skulptura za Antispomenik s umjetnicom Andrejom Kulunčić (namijenjeno ženama, nije primjereno djeci)
► Četvrtak 12. lipnja u 18.00– Vrtlarska posla, radionica/predavanje permakulturašice i krajobrazne arhitektice Petre Pavleke
► Subote, 14. i 28. lipnja u 11.30 – KreARTivka, radionica za djecu
► Nedjelje, 15. i 29. lipnja u 11:30, te nedjelje 13. i 27. srpnja u 11.30 – Stručna vodstva izložbom
► Četvrtak, 26. lipnja u 18.00 & četvrtak 17. srpnja u 18:00 – Vrtlarska druženja s Petrom Pavlekom (razvoj i rast muzejskog vrta)
► Subota, 28. lipnja od 16.00 do 18.00 & subote 5., 12. i 19. srpnja od 16.00 do 18.00 – Pokazna radionica gamelana
► Četvrtak 10. srpnja u 18.00 – U zagrljaju prirode: Terapijski potencijal biljnog svijeta, predavanje profesora, doktora znanosti, agronoma Miroslava Poje

Popis svih događanja uz izložbu Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom otvorene do 10. listopada ove godine nalazi se na ovoj poveznici.

Pročitaj više

Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Osam Europljana, jedan otok i eksperiment s utopijom koji je završio misterioznije nego što je itko planirao. Istinita priča o bijegu od civilizacije, velikim idejama i maloj zajednici u kojoj je svatko imao svoju verziju raja.

Prije nego što je postala najpoznatija novinarka na svijetu i noćna mora svih predsjednika – tko je bila mlada Oriana Fallaci?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.