STVORI, POSADI, SVIRAJ: Izložba Andreje Kulunčić koja traži vaše sudjelovanje

Lena Ivanović
15.06.2025.

Posjetitelji izložbe Andreje Kulunčić Čine svijet boljim mjestom: izrađuju skulpture za žrtve Golog otoka, obrađuju muzejski vrt i izvode indonezijsku glazbu – pridružite im se!

U svibnju je u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb otvorena velika retrospektivna i participativna izložba Činiti svijet boljim mjestom jedne od ključnih hrvatskih umjetnica društveno angažirane prakse – Andreje Kulunčić. Postavljena u suradnji s kustosicom Martinom Munivranom, izložba je strukturirana u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i analiza umjetničke metodologije. Izložbeni prostor nije zamišljen samo kao prostor prikaza, već i kao živo mjesto susreta, razmjene i stvaranja. Program traje cijelo vrijeme izložbe otvorene do 10. listopada ove godine, i uključuje radionice, razgovore i zajednička okupljanja koje vodi kustosica Renata Filčić, uz sudjelovanje umjetnice i brojnih suradnika i posjetitelja.

Antispomenik 850 žena za 850 žena – sjećanje na žene iz logora Golog otoka i Svetog Grgura

Posebno snažan segment izložbe čini radionica 850 žena za 850 žena, posvećena ženama koje su između 1950. i 1956. bile zatočene u političkim logorima. Polaznice izrađuju glinene figurice – svaka posvećena jednoj od zatočenica – stvarajući kolektivni antispomenik zaboravljenim traumama. Projekt je nastao u suradnji s antropologinjom Renatom Jambrešić Kirin i psihoterapeutkinjom Dubravkom Stijačić. „Police postupno punimo novim figuricama, nastalim pažljivom obradom gline od strane posjetitelja i potom ispečenima. Izložbu čine brojni dugotrajni, tihi procesi koji oku možda nisu vidljivi, ali na jednostavan i snažan način prenose važnost odabrane teme,“ istaknula je Renata Filčić, kustosica i voditeljica izložbenih programa. Radionica ne zahtijeva prethodno iskustvo s glinom i namijenjena je ženama (15+). Sudjelovanje je besplatno uz ulaznicu, a održava se 24. lipnja te 1., 8. i 15. srpnja u 17 sati.

Muzejski vrt – zajednička briga za živi prostor

Muzejski vrt, također dio izložbe, aktiviran je još u ožujku i svakim danom sve više postaje prostor susreta i zajedničkog djelovanja. U njegovu realizaciju uključeni su građani, susjedi i posjetitelji, a aktivnosti vodi krajobrazna arhitektica i permakulturašica Petra Pavleka. „S okupljanjem brižnih vrtlaraca započeli smo u veljači – pridružili su nam se umirovljenici, mlade ekonomistice, marketinški stručnjaci, poneka znanstvenica… svi povezani željom da biljke ožive cijeli muzej, izvana i iznutra. Još uvijek smo suzdržani s branjem, kao da vjerujemo da će bolje rasti ako ih ne diramo – ta obzirna, tankoćutna psiha našeg mentaliteta vidljiva je i u ovom projektu. No, biljke kao most između publike i institucije, uz zajedničku brigu za nešto krhko, pomažu nam da prevladamo razlike i pronađemo podršku u onome što nas povezuje,“ opisala je atmosferu Muzejskog vrta Renata Filčić, zaključivši: „Andrejina izložba funkcionira i kao prostor zalječenja.“ Edukativna radionica o osnovama vrtlarstva i vođenju dnevnika sadnje održat će se 12. lipnja u 18 sati uz prijavu putem poveznice, dok su otvorena vrtna druženja zakazana za 26. lipnja i 17. srpnja. Predavanje agronoma dr. Miroslava Poje Terapijski potencijal biljnog svijeta održat će se 10. srpnja u 18 sati, dodatno proširujući temu zajedništva kroz prirodu.

Javanski gamelan – glazba kao zajednički jezik

Izložbeni program obogaćen je, među ostalim, i radionicama javanskog gamelana – tradicionalnog orkestra brončanih udaraljki, nastalom u suradnji s indonezijskom i filipinskom zajednicom u Zagrebu. Gamelan se svira sjedeći, bez notnog zapisa i dirigenta, što sudionicima pruža jedinstven uvid u kolektivni glazbeni proces. „Jednako kao i s radionicom 850 žena za 850 žena, sudjelovanje u gamelanu, autentičnom izrazu indonezijske kulture, ima izuzetno terapeutsku funkciju, koliko zbog zajedničkog muziciranja, toliko i zbog brojnih zvukova udaraljki, gongova koji kreiraju fantastičnu atmosferu u kojoj pojedini posjetitelji sudjeluju gotovo svakog subotnjeg popodneva,“ približila je kustosica Renata Filčić jedan od najpopularnijih izložbenih programa. Radionicama se može pristupiti i bez glazbenog predznanja, pa čak i pasivno – slušanjem. Održavaju se 28. lipnja te 5., 12. i 19. srpnja, od 16 do 18 sati.
Raspored događanja uz izložbu Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom
(lipanj i srpanj 2025):

► Nedjeljama 15. i 29. lipnja, te 13. i 27. srpnja u 11:30 sati održavaju se stručna vodstva izložbom koja su besplatna uz prethodno kupljenu ulaznicu.
► Utorak 24. lipnja u 17.00 & utorci 1., 8. i 15. srpnja u 17.00 – 850 žena za 850 žena, akcija izrade skulptura za Antispomenik s umjetnicom Andrejom Kulunčić (namijenjeno ženama, nije primjereno djeci)
► Četvrtak 12. lipnja u 18.00– Vrtlarska posla, radionica/predavanje permakulturašice i krajobrazne arhitektice Petre Pavleke
► Subote, 14. i 28. lipnja u 11.30 – KreARTivka, radionica za djecu
► Nedjelje, 15. i 29. lipnja u 11:30, te nedjelje 13. i 27. srpnja u 11.30 – Stručna vodstva izložbom
► Četvrtak, 26. lipnja u 18.00 & četvrtak 17. srpnja u 18:00 – Vrtlarska druženja s Petrom Pavlekom (razvoj i rast muzejskog vrta)
► Subota, 28. lipnja od 16.00 do 18.00 & subote 5., 12. i 19. srpnja od 16.00 do 18.00 – Pokazna radionica gamelana
► Četvrtak 10. srpnja u 18.00 – U zagrljaju prirode: Terapijski potencijal biljnog svijeta, predavanje profesora, doktora znanosti, agronoma Miroslava Poje

Popis svih događanja uz izložbu Andreje Kulunčić Činiti svijet boljim mjestom otvorene do 10. listopada ove godine nalazi se na ovoj poveznici.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.