USPOMENE, KLIMA I FANTASTIKA: Crno-bijelo u boji spotova i lutaka

Aleksandra Orlić
11.05.2024.

Pored filmova Sunčane Brkulj (Leptir), Zarje Menart (Tri tičice) ibraće Popović (Žarko, razmazit ćeš dite!) iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma, hrvatskaanimiranofilmska produkcija predstavit će se na Animafestu 2024 i u međunarodnom Natjecanjustudentskog filma. Tu su, među uzbudljivim i neinhibiranim djelima novih generacija globalneanimacijske scene, pravo nastupa zaslužili Petra Pavetić Kranjčec (Koke) i Eugen Bilankov(Prozori s […]

Pored filmova Sunčane Brkulj (Leptir), Zarje Menart (Tri tičice) i
braće Popović (Žarko, razmazit ćeš dite!) iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma, hrvatska
animiranofilmska produkcija predstavit će se na Animafestu 2024 i u međunarodnom Natjecanju
studentskog filma. Tu su, među uzbudljivim i neinhibiranim djelima novih generacija globalne
animacijske scene, pravo nastupa zaslužili Petra Pavetić Kranjčec (Koke) i Eugen Bilankov
(Prozori s južne strane) s Akademije likovnih umjetnosti. Pavetić Kranjčec prošle se godine na
Animafestu istakla nježnom crno-bijelom meditacijom finih linija, pokreta i prijelaza o romantičnim
projekcijama, prekidima i osobnom rastu (Kućica za ptice). Ovogodišnje Koke film su bitno
drukčije, dijelom crnohumorne, a dijelom društvenokritičke poetike koji se ističe i originalnim
zamišljajem te nesvakidašnjom perspektivom na putovanje dviju kokošjih prijateljica od
peradarnika do mora. Iako njihovo uporno kokodakanje prije konačne disolucije nadilazi i klanje i
pretvaranje u medaljone, i ljudsku probavu i kanalizacijski sustav, nema sumnje da su Koke
mišljene i kao snažan zagovor prava životinja. Prozori s južne strane autobiografska su, pak,
kontemplacija prekida dugogodišnjeg romantičnog odnosa koja se uz dijalog protagonista poslužila
nadrealističkim, asocijativno povezanim, mahom karnalnim motivima živih boja. Film također
promišlja o dvostrukoj svrsi umjetničkog pothvata: sažimanja i arhiviranja dijela osobne povijesti u
medij filma koji se istovremeno koristi kao oblik terapijskog samoistraživanja i eksperimentiranja.

Tajni vrt Filipa Gašparovića Melisa, dopadljiv dječji 3D film iz multimedijskog edukativnog serijala
Cubosee prepoznatljivog po kockastim životinjskim junacima, predstavit će se u također
međunarodnom Natjecanju filmova za djecu. Temeljen ponajviše na gegu, rad raskošnih boja
namijenjen je prvenstveno mališanima u dobi 5 – 10 godina, dok se na Animafestu prikazuje u
konkurenciji 3 – 6 g.

Tradicionalna subotnja prezentacija najbolje nove hrvatske produkcije u dvije projekcije Natjecanja
hrvatskog filma okupit će ukupno 22 rada. Uz ALU i strane kuće, zastupljeni su domaći producenti
Adriatic Animation, Kinoklub Zagreb, Antitalent, Prime Render studio, 3D2D Animatori, Uprise
d.o.o., Bonobostudio, queerANarchive, Warpmedia te samostalne produkcije Hane Tintor i Lucije
Mrzljak.

Jedna od vodećih hrvatskih animatorica Lucija Mrzljak predstavlja spot Maaimä nastao u suradnji s
estonskom glazbenicom Mari Kalkun. Riječ je o animiranom videu za istoimenu pjesmu s albuma
Stoonia lood koja se bavi čovjekovim kontradiktornim odnosom s prirodom. Tradicionalna glazba
obogaćena elektronskim zvucima i tekstom na dijalektu jugoistočne Estonije komunicira teme
klimatskih promjena, prenapučenosti, nestanka životinjskih staništa i gubitka bioraznolikosti, dok
Lucijine crveno-bijele životinjice i njihove siluete prolijeću i protrčavaju našim planetom. Talentirana
crtačica koja je već prešla put od animatorice uspješnih filmova drugih redatelja (Sve te senzacije u
mom trbuhu) do samostalnog autorskog stvaranja (More misli), Hana Tintor u spotu Pan Pan za
grupu Rana Rana poigrava se morskim i za sebe karakterističnim, prividno jednostavnim, a
iznimno efektnim i fluidno metamorfnim, tjelesnim motivima u prikazu ljetnih dodira, ljubavi i s njima
povezanih psiholoških dilema. Za razliku od Mrzljak, plodnoj ilustratorici Tintor ovo je prvi
videospot.
Prvaci hrvatske stop animacije Thomas Johnson Volda i Ivana Bošnjak Volda u novom projektu za
američki TED-Ed Hladi li sadnja drveća naš planet? kombiniraju lutka film, kolažnu animaciju i
crteže kako bi živopisno ilustrirali lekciju biologinje i znanstvene novinarke Carolyn Beans na
naslovnu temu povezanu s klimatskim promjenama. Na primjeru neuspješne kampanje
pošumljavanja u Čileu, Beans objašnjava u kojim slučajevima planska sadnja drveća može okolišu
čak i naštetiti.
Lutka film Onkraj obraza, psihološka drama diplomantice Akademije umjetnosti Sveučilišta u Novoj
Gorici Anje Resman prati čovjeka koji po očevoj smrti prilikom posjete praznom stanu proživljava
sjećanja na trenutke djetinjstva provedene s njim. Minucioznih setova i osvjetljenja, bešavnih
analepsi te s radom kamere koji ukazuje na iskustvo i s igranim filmom, Onkraj obraza se i unutar
velikog broja ovogodišnjih Animafestovih filmova posvećenih istraživanju osobne memorije ističe
tehničkom ambicioznošću te alegorijom roditeljskog odgoja za „bezličnost“ i konformizam.

Slovenska multimedijska umjetnica Ana Čigon u Mačku na vratima digitalnim alatima postiže
dojam kolažne animacije snažne palete kako bi, kroz naoko simpatičnu konstelaciju mačjih susjeda
različitih socioekonomskih statusa, ispripovijedala alegoriju o migrantima „na vratima Europe“. Sa
zaleđem u slikarstvu, videoumjetnosti i performansu, Čigon je angažirana autorica (feminizam,
LGBTIQ’+, ekologija…) koja često koristi satiru za kritički odnos prema neoliberalnom kapitalizmu.

I Martin Babić posegnuo je za digitalnom kolažnom animacijom u videospotu za singl Space Snails
labela Old Spetric (Slaven Petrić, Marija Capan, Emil Aleksander), djelu obilježenom groteskno-
makabričnim, intrigantnim dizajnom likova te sažetim prikazom civilizacijskog ciklusa. Nakon Rozih

priča prikazanih 2022, dubrovačka multimedijska umjetnica Mare Šuljak ove godine predstavlja
izvrsni stop-animirani eksperimentalni film Evanescence koji iz antropološko-sociološke
perspektive oronulim hodnicima pridaje vremenitost. Ova meditacija o prolaznosti kroz de- i re-
konstrukciju prostora nastala je na radionici Modularnog filma Kinokluba Zagreb pod vodstvom
Vladislava Kneževića. Morana Marija Vulić, u novom, crno-bijelom djelu predstavlja još jednu
postapokalipsu čiji je stanovnik tužni Klobučar. Kao i prošli film Horizonti, i Toranj je u bitnome film
stanja u kojem prevladavaju teme osamljenosti, gubitka i reminiscencije, ali ga se u prenesenom
značenju može gledati i kao osvrt na obiteljske odnose, nedostatak ljudske bliskosti i određena
nesretna psihička stanja te kao tihi krik protiv otuđenja.

Nadahnuće Marka Gutića Mižimakova u polju SF-a ogleda se, pak, u sinergijskom povezivanju
humanog stvaralaštva i tehnologije u djelu Lov na zmajice. Polazeći od romana Stars in My Pocket
Like Grains of Sand novovalnog klasika Samuela Delanyja, Gutić Mižimakov eksperimentira s
algoritmima strojnog učenja, plesom, epskom fantastikom i queer filmom ceste u obradi ljudskih i
fantastičnih tijela koja umeće u ambijent Dalmatinske zagore i transformira ih uz također hibridni
pristup zvuku. Film je komplementaran autorovoj izložbi Obzor događaja, odnosno izvedbi Tvoj
znoj ostavlja čudan metalni okus u zraku, mlada lovkinje.

Groteska, fantastika, otuđenost i samoća u fokusu su multimedijalne umjetnice Tare Stanić koja na
Animafestu debitira crno-bijelim nenarativnim 2D radom San o gnjevu – zapisom sna napučenog
snažnim emocijama, uznemirujućim zvukovima i transformacijama koji tvore jedinstvenu atmosferu
na granici noćne more. I Zvijer Ivane Šoljić dominantno je crno-bijeli, na postvarenje animalnih
nagona i sugestivnu montažu oslonjeni te fokalno intrigantni prikaz pokušaja silovanja
autostopistice koja pronalazi snage za otpor. Iza kulisa Monike Mohr također je crno-bijeli, ali
hibridni rotoskopski i 2D rad o noćnom susretu dvoje mladih na zagrebačkoj autobusnoj stanici u
pomalo noirovskoj atmosferi dima i reminiscencija.

Bruna Ercegovac 2D rad Defora ostvaruje, pak, na likovnim granicama ulja na platnu i pastela, a
fabularni horizont očekivanja od mediteranskog pejzaža i prikaza mornarskog života i drugarstva
proširuje fantastičnim zapletom povezanim s narodnim predajama o moru. Uzevši u obzir ambijent
i slobodniju strukturu drugoga dijela, Deforu je moguće gledati i kao daleku refleksiju nasljeđa
Magde Dulčić. Ana Despot duhovitim metafilmskim parodijskim postupkom, stihovanim off-om
(Dragan Despot), elipsama i neočekivanim, ali uveseljavajućim pripovjednim otklonom u smjeru
filma strave reinterpretira Šumu Striborovu Ivane Brlić-Mažuranić. U jarkim bojama Tufne Amila
Šarić maštovitim, nadrealističkim putovanjem razdvojenih glave i tijela otklanja pomisao na
mladenački suicid.

Fish I, diplomski film Ada-Nele Peharde privlačan je i duhovit klasični animirani rad koji zamišlja
ribu kod psihijatra te pored upotrebe naslovne distorzije slike prije svega maštovito upliće morske

metafore u ozbiljne i neozbiljne razgovore o obiteljskim odnosima, samopercepciji i okolišu,
pokazujući pritom visoku razinu jezične i metafilmske svijesti.

Hrvatski moderni i povijesni klasici rasprostranjeni su, kao i svake godine, i retrospektivnim
ograncima Animafestove programske matrice. Škola hodanja Borivoja Dovnikovića, Idu dani
Nedeljka Dragića i Život s Hermanom H. Rottom Chintis Lundgren prikazuju se u tematskom
programu Animafesta 2024, a recentno restaurirana Pozivnica Branka Ranitovića u segmentu Iz
majstorskih radionica. Izvanredni prošlogodišnji naslovi Haljina za finale Martine Meštrović i
Obiteljski portret Lee Vidaković dio su programa AFN Presents That’s What She Said koji je mreža
pet najvažnijih festivala srednje i istočne Europe posvetila suvremenim autoricama.

Krešimiru Zimoniću, velikanu 3. generacije Zagrebačke škole crtanog filma koja se u 1980-ima i
prvoj polovici 1990-ih godina u najvećoj mjeri ostvarivala na sjecištu stripa (grafičkog romana) i
animacije, priređuje se autorska retrospektiva u kojoj se može vidjeti 9 njegovih djela. Uz klasike
poput Albuma, Utakmice i Leptira, ovaj osvrt na stvaralaštvo nekadašnjeg umjetničkog ravnatelja
Animafesta nudi uvid i u kasniji dio njegova opusa, kao i u manje poznate namjenske radove.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se u Zagrebu od 3. do 8.
lipnja 2024.

Pročitaj više

HOMO LUDENS

Knjiga ‘The Game’ talijanskog pisca Alessandra Baricca uzbudljiv je putopis kroz povijest digitalizacije, kao i prustovska potraga za dušom koja se na tren sakrila u dvostrukim stvarnostima koje paralelno živimo već desetljećima

Generacija Žutog titla

Povodom obilježavanja 20. godišnjice kultne knjige “Žuti titl”, Rockmark objavljuje treći dio trilogije “Žuti titl”, knjigu “Žuti titl III” koja donosi listu “50 najboljih filmova svih vremena”. Ali ima jedna super fora: niti jedan od tih 50 filmova zapravo ne postoji!

Košarkaški idol

Kreću kino projekcije filma Dražen, a tisuće gledatelja već je rezerviralo svoja mjesta. Osim nas koji mu se odavno divimo, Dražen posebno nadahnjuje djecu koja u njemu otkrivaju novog idola.

Postoji li mir i opuštenost u digitalnoj sferi? I ne, pritom ne mislimo na beskonačno scrollanje društvenim mrežama prije spavanja… zvuči kao oksimoron, no umjetnica Krista Kim smatra da digitalno može imati smirujuće djelovanje poput zen vrta, što ilustrira i u svojim radovima

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.