Geni pišu najbolje priče

ZNAŠ LI TKO SI? Zašto je ova serija popularna više od 20 godina?

Tamara Radan
13.04.2025.

Još jedan dokaz da naši geni ponekad pišu tako uvrnute priče koje niti jedan scenarist ne bi napisao, čak ni na steroidima.

Kada je davne 2004. britanski BBC pokrenuo serije ‘Who Do You Think You Are?’ i ‘Ples sa zvijezdama’, rijetki bi se kladili da će potraga za obiteljskim stablom celebrityja biti dugovječnija od showa prepunog glamura i šljokica. No, možda nije slučajno što ‘Znaš li tko si?’ još uvijek slovi za izuzetno popularan format, jer dok ‘Ples sa zvijezdama’ nastoji od manjih ili većih zvijezda napraviti još veće zvijezde, a usput se i malo nasmijati njihovim nezgrapnostima i nemuzikalnosti, ‘Znaš li tko si?’ zapravo otkriva njihovo pravo lice i puno je bliže reality showu gdje zvijezde ne mogu zatomiti svoje čuđenje ili šok.

‘Bože, ja sam potomak sanjara i budala!’

Uostalom, tko se nije nasmijao na onu iskrenu izjavu Sarah Jessice Parker kada je saznala da je njen daleki predak pokleknuo pred zlatnom groznicom 1848. pa se upustio u Kaliforniju kopati zlato. “Ajme, pa sada je sve jasno. Ja sam potomak budala i sanjara.” No prave drame su nastupile tek tada kada je shvatila da su u 17. stoljeću njeni daleki potomci bili upleteni u zloglasna suđenja vještica u Salemu. “Ovo me je istinski uznemirilo”, izjavila je Sarah Jessica Parker. Iako tu ne mogu ništa promijeniti, priznajem da bih više voljela da su je smaknuli nego da je ona nekoga prijavila.

Deus ex Machina

No kao u kakvom ludom scenariju u kojem se pojavljuje Deus ex Machina, ispada da je njena daleka rođakinja spašena od kazne jer su u Salemu konačno shvatili da ne mogu osuđivati ljude i pripisivati im smrtne kazne samo zato jer je netko imao zlu viziju ili halucinaciju. Iako je njezino putovanje kroz povijest bližih i dalekih predaka bilo ponekad naporno, Sarah je priznala da joj je konačno donijelo dojam da je zbilja povezana sa zemljom u kojoj je rođena. “Volim Ameriku, ali nikada nisam imala osjećaj da sam doista povezana s Amerikom”, izjavila je glumica.

Kraljevsko porijeklo, molim?!

No, nije Sarah jedina koja je pristala snimiti epizodu bez imalo uvida u scenarij, jer poznato je da život piše najluđe priče, a koje su ponekad toliko uvrnute da ih ne bi odobrio niti jedan mentor. Tako je, primjerice, kuhar i TV voditelj Ainsley Harriott otkrio da njegov prapradjed nije bio crni rob, kao što je mislio, nego potomak niza bijelih robovlasnika. “Bilo dobro ili loše, to je dio mog identiteta,” izjavio je Harriott, potvrđujući da je povijest puno složenija nego što su mnogi svjesni.

Kada djed igra ruski rulet

Jedno od najspektakularnijih otkrića bilo je ono Dannyja Dyera, koji je saznao da ima kraljevske veze. Započeo je svoje istraživanje s pričom o siromaštvu i radu u sirotištu, no ubrzo je otkrio da je izravni potomak kralja Edwarda III, što ga je potpuno zbunilo. Ali da šok bude još veći – otkrio je i da potiče od Eleanor od Akvitanije, Williama Osvajača i kralja Luja IX.

Alan Cumming, škotski glumac, putovao je do Azije kako bi istražio misterioznu smrt svog djeda, policajca u Maleziji, koji je navodno stradao slučajnim pucnjem iz puške. Međutim, ispostavilo se da je djed igrao ruski rulet, što je bila prava šokantna istina koja je Cummingova izbacila iz ravnoteže.

Geni pišu najbolje priče

Među svim tim iznenađujućim otkrićima, nije ni Judi Dench ostala ravnodušna. U 18. sezoni, otkrila je da je njezin predak bio osoba koja je živjela u stvarnom danskom dvorcu koji je inspirirao Shakespearea pri pisanju Hamleta. Kate Winslet pak saznala je da je njezin praprapradjed bio uhvaćen zbog krađe krumpira 1832. godine, I što sada reći nego – sada samo čekamo da neki ambiciozniji glumac dođe na ideju ekranizirati priču o svojoj obitelji, baš kao što je učinila Ruth Wilson s projektom “Mrs. Wilson” kada je saznala da je njena baka bila udana za muškarca koji je paralelno imao više žena i obiteljskih života.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.