Iako je dio populacije uvjeren kako je proljetni umor samo dobro osmišljen urbani mit kojim opravdavamo kolektivni manjak ambicije, liječnici ipak tvrde da je riječ o posve istinitom i vrlo prirodnom fenomenu. Naime, suprotno našim očekivanjima da s dolaskom proljeća i naša razina energije automatski raste, gotovo svaki ljudski organizam prolazi određeni period prilagodbe pri „buđenju iz zimskog sna“. Najveću ulogu u toj priči imaju prvenstveno hormoni – melatonin i serotonin. U zimskome periodu proizvodnja serotonina opada, a našim je endokrinim sustavom dominirao melatonin, hormon odgovoran za regulaciju sna, ali i raspoloženja.
Sklopka serotonin i melatonin
Dolaskom proljeća uloge se mijenjaju te glavnu riječ ponovno preuzima serotonin te je ljudskome tijelu potrebno određeno vrijeme kako bi se prilagodilo na novonastalu situaciju. Zbog toga dolazi do privremenog pada energije, pojačanog osjećaja iscrpljenosti i razdražljivosti te pada koncentracije i imuniteta.
Simptomi proljetnog umora najizraženiji su tijekom ožujka i travnja, no njihovo trajanje vrlo je individualno i ne pogađa sve osobe jednako. Oni s kroničnim zdravstvenim problemima zasigurno će biti podložniji kao i sve osobe s iznimno niskim tlakom ili alergijama. Upravo su alergije drugi važan „krivac“ za proljetni umor. Iako nam toplije vrijeme donosi mogućnost uživanja u prirodi, za sve one sklone alergijama donosi i sitne, leteće neprijatelje – pelud.
Drugi krivac – alergije
Alergijske reakcije nerijetko su znatno ozbiljnije i neugodnije od povremenog kihanja, a najobičniji izlazak na otvoreno može uzrokovati cijeli niz problema poput teških smetnji s disanjem, nadraženog dišnog sustava i sluznica, kronične glavobolje, čak i temperature. Iako alergija ne predstavlja bolest nego stanje, ljudi se zaista mogu osjećati jednako kao kada obole od viroze ili gripe, a navedeno nesumnjivo iscrpljuje organizam i pojačava već prisutan osjećaj kroničnog umora.
Pretjerana aktivnost
Bez obzira na alergije, s dolaskom proljeća svi žudimo za time da napokon izađemo iz domova i ureda te napokon uživamo u dužim, sunčanim danima i toplim večerima. Terase kafića odjednom su pune, na ulicama se opet čuje žamor ljudi, a parkovi vrve šetačima – svi redom trudimo se iskoristiti blagodati proljeća. No medicinska istraživanja ukazuju na to da upravo s tom naglom pojačanom aktivnošću dodatno iscrpljujemo organizam koji se i dalje nije u potpunosti priviknuo na novi bioritam. Zbog želje da ispunimo dane sa što više sadržaja, nerijetko se odričemo potrebnog odmora i sna, a konačan rezultat tada nije uživanje u dostupnim nam aktivnostima već bezvoljnost i umor.
Metode koje djeluju protiv proljetnog umora
Naravno, nije potrebno zatvoriti se u kuću i prespavati cijelo jedno godišnje doba, ali postoji nekoliko trikova kojima je moguće olakšati ovaj prijelazni period i što bezbolnije vratiti zdravu razinu energije. Najočitiji lijek za umor je, pogađate – odmor. Većina nas sklona je žrtvovati nekoliko sati sna u ime poslovnih obveza ili druženja. Takva praksa s vremena na vrijeme u potpunosti je prihvatljiva, no prijeđe li nam u naviku, mogli bismo ozbiljno naštetiti vlastitom zdravlju. Stoga, pokušajte si osigurati kvalitetan osmosatni san svake noći barem u ovom proljetnom periodu. Osim toga, osjećate li kroničnu iscrpljenost u toku dana, bez grižnje savjesti priuštite si kratki popodnevni nap time.
San, voda, aktivnost
Svijet zaista neće stati ako se isključite na sat vremena, a vama itekako može koristiti. Uostalom, sve obveze koje vas čekaju znatno ćete lakše obavljati ukoliko ste odmorni pa pokušajte na kratak popodnevni odmor gledati kao na način podizanja produktivnosti, a ne gubitak vremena. Uz kvalitetan san, prehrana je drugi važan saveznik u borbi protiv iscrpljenosti. Dovoljne količine vode i obroci bogati vitaminima i mineralima jedan su od najjednostavnijih načina za održavanje zdrave razine energije. Primijetite li da ni to ne pomaže, nije loše razmisliti o vitaminskim suplementima kojima biste jačali imunitet.
Vježbanje uz prozor
Treći saveznik, a ujedno i način kako proljetno vrijeme okrenuti u vlastitu korist jest lagana fizička aktivnost. Pri tome je naglasak zaista na – lagana, ovo nije vrijeme u kojemu trebate testirati granice vlastite izdržljivosti. Nešto jednostavnija tjelovježba poput joge ili pilatesa, posebice na otvorenom, može vam koristiti. Fizičkom aktivnošću oslobađa se endorfin, jedan od četiri tzv. hormona sreće koji će vam pomoći u tome da se osjećate bolje i poletnije. Ukoliko ste u mogućnosti tu aktivnost obavljati na otvorenom, tim bolje, no poslužit će čak i balkon ili širom otvoren prozor kroz koji u vaš dom ulazi dnevna doza svježeg zraka.
Proljetni umor, dakle, nije mit, no također treba imati na umu da nije ni bolest već naprosto posljedica normalnih bioloških ciklusa. S obzirom na to, ne predstavlja nikakvu ozbiljnu prijetnju i nije razlog za zabrinutost, ali je pokazatelj da ne bi bilo loše usporiti i prilagoditi tempo onome što nam tijelo poručuje. Nešto poput našeg vlastitog check engine light upozorenja.
Naslovna fotografija: Unsplash+
