Kada nam je Internet ušao pod prste, vrlo brzo su stigli i prvi sumnjičavci koji su se pitali – ‘Čekaj, a što nam taj neprestani život za tipkovnicom donosi?’ U moru pozitivnih i negativnih pojava, istraživači su vrlo brzo uočili da smo tijekom vremena razvili dvije velike sposobnosti. Ubrzala nam se motorika i brzina donošenja odluka, jer odjednom je uslijed surfanja trebalo donijeti pregršt odluka – gdje ćemo gledati, gdje kliknuti, koliko se zadržati i kako se isključiti.
A onda nam je u nekom trenu unutarnji procesor zacijelo previše zagrijao jer sve više pojedinaca je prijavljivalo kvar koji je popularizirao američki rizični kapitalist i autor Patrick McGinnis pod nazivom FOBO, a koji bi se najbolje mogao prevesti kao strah od donošenja odluka. Kao da smo upali u neku uvrnutu igricu koja kaže – evo ti pregršt stvari na izbor, a koju god da izabereš, bude siguran da će biti kriva.
Prokletstvo izbora
Naime, psiholozi su već odavno primijetili da prevelik izbor predstavlja neku vrstu kognitivnog izazova, a ako neprestano dolaze bolje opcije i modeli, kako biti siguran da ćeš donijeti pravu odluku. I tako je rođen strah od pogrešne odluke i prve naznake ideje da se percipirani gubitak doživljava teže od potencijalnog dobitka. Pa zar nije onda puno pametnije odabrati status quo odluku? Uostalom, probajte se samo prisjetiti svih onih neodlučnih dečki i cura na društvenim mrežama i kako je pakleno teško postalo donijeti izbor s kim biti u vezi.

Manija optimizacije i težnja za superlativom
Nekoliko je razloga zašto patimo od FOBO, kažu psiholozi. Od podcjenjivanja vlastitih emocija i neprestanog oslanjanja na mozak na foru – donesite odluku glavom, stavite sve na papir, analizirajte do besvijesti do potpunog iskrivljenog uspoređivanja s drugima te sulude potrebe za neprestanom optimizacijom samih sebe i ganjanja savršenstva, izvrsnosti i besprijekorne preciznosti.
I eto nas u FOMO i FOBO spirali. Dugoročno gledano, neprestano imamo osjećaj da nešto propuštamo, a s druge strane i osjećaj da donosimo pogrešne odluke jer naš život možda ne izgleda tako dobro kao tuđe fotke na društvenim mrežama. Srećom, postoje načini kako prihvatiti FOBO.
Život nije močvara nego potok
Kada drugi put osjetite da ste paralizirani u donošenju odluka prisjetiti se da je puno zdravije donijeti pogrešnu odluku nego se pretvoriti u vodu stajaćicu, biti pasivan i prepustiti se strahovima Ako to izostane, ostajemo na mjestu ili dopuštamo drugima da nas vode.

Dovoljno dobro da funkcionira
Prestanite gledati na svakodnevne odluke kao na sudbonosne ili nešto nalik remek-djelima. U prijevodu, promijenite način na koji razmišljate i umjesto da se pitate je li nešto loše ili dobro, probajte s onim – je li možda jednostavno dovoljno dobro? Naime, ponekad je dovoljno da nešto jednostavno funkcionira. Možda ne savršeno ili posebno promišljeno, ali funkcionira.
Obratite pažnju na pozitivne ishode
Kako izaći iz straha da će neka odluka donijeti sa sobom niz negativnih događaja. A što kažete da svako jutro zapišete svaku, čak i najmanju odluku koju ste donijeli, a uvečer kako je ona djelovala na naš život. Je li odluka da uzmete bananu umjesto jabuke dobra, loša ili neutralna te kako je utjecala na vaše raspoloženje. I nemojte se čuditi ako shvatite da ste prilično dobri u donošenju odluka.
Teorija suočavanja
Svaki učenik zna da će kad-tad doći trenutak kada svlada sve gradivo u teoriji da će se morati baciti na praksu. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da prihvatite da je u redu griješiti jer iz vlastitih grešaka se ponekad najbrže i najbolje uči.
Naslovni vizual: Unsplash+