Ajmo iskreno, koliko dugo možete biti koncentrirani na ovaj tekst, dok kolega preko puta vas priča o superzgodnom susjedu koji se nedavno pojavio u vašem kvartu, poruke prijatelja pište kao lude na WhatsAppu, a pozivi za party cure mejlovima kao šampanjac? Ako je vjerovati rezultatima najnovijeg istraživanja – vaš fokus na ovaj tekst bi trebao izdržati svega četrdeset sekundi. A prije nego što ih ponovo natjerate da se vrate na prvotni zadatak može proći i 25 minuta.
Ok, sada je vrijeme da priznate sami sebi da je u eri smartphoneova, gadgeta, city-light plakata u kojima nad čovjekom 24/7 vrebaju razne atrakcije sposobnost da zadržite koncentraciju postala jedna od važnijih kompetencija, objašnjava Chris Bailey, stručnjak za produktivnost i autor bestselera „Hyperfocus“. „Jer što je veća kontrola to smo kreativniji, efikasniji i zadovoljniji“, tvrdi Chris.
Iako se mi žene volimo hvaliti sposobnošću multitaskinga, činjenica je da se naš mozak pošteno može fokusirati samo na jednu stvar, a sve druge spike koje uključuju obavljanje paralelnih poslova, sinesteziju svih čula i izvođenje radova s pet ruku i nogu vode do preopterećenja, straha od neuspjeha, stresa i dodatnih sati provedenih na poslu. Stoga Chris Bailey preporučuje samo jednu strategiju – hiperfokus, hiperfokus i hiperfokus. Čitaj, intenzivnu, ciljanu koncentraciju na samo jednu djelatnost, a koja jedina ima smisla jer donosi produktivnost i zadovoljstvo. Evo kako ga aktivirati u četiri koraka.

Birajte svjesno zadatke
Možda niste toga svjesni, ali naša pažnja je vrlo labilna biljčica, s njom često upravljamo na autopilotu, a onda se čudimo da nismo produktivni, da ništa ne stižemo i da smo stalno umorni. Primjerice, ako začujete primamljivi zvuk novog mejla vjerojatno ćete prekinuti važan zadatak i zaviriti u inbox, jer znatiželja je ubila mačku, zar ne. E, sad, umjesto da se prešaltavate s jednog zadatka na drugi radije svjesno odaberite samo jedno polje na koje se želite koncentrirati.
Ok, zvuči lako, ali kako to provesti u djelo? Tako što ćete početi kategorizirati svoje zadatke. Napravite najprije To-Do listu. Zatim razvrstajte zadatke u mapu nepotrebno (npr, sortiranje stvari u ladici), opuštajuće (provjera društvenih mreža), nužno (sastanci) i one koje vode cilju (zahtjevni zadaci koje stalno izbjegavate). No, kako znati što vam je doista bitno? Tako što ćete si svaki dan odrediti tri cilja koja želite ostvariti toga dana, a da ne bi ostali visjeti u zraku najbolje je da ih zapišete. Eto, na taj način ćete shvatiti što su vam prioriteti i s kojim stvarima si ne želite krasti dragocjeno vrijeme.

Zaboravite na švrljanje
U ovom koraku ćete naučiti kako ne švrljati – naravno ne s tuđim frajerima nego mislima koje vas odvraćaju od zadatka. Stavite na papir sve dijelove vašeg posla. Ma koliko vam posao bio super, kreativan i inspirativan činjenica je da vam se baš ne sviđaju svi aspekti vašeg posla. A vaš mozak to itekako zna pa čim je takva neka gnjavažica na vidiku, bit će sklon švrljanju.
Nebitno hoćete li se uključiti u najsvježije tračeve kolegica ili u mikro-analiziranje nečijeg profila na Instagramu ili Tinder fotki, činjenica je da takvim aktivnostima gubite dragocjeno vrijeme i postajte sve nervozniji jer posao će kad-tad trebati obaviti. Naravno da ne možete imati kontrolu nad svim situacijama (iznenadni poziv šefa koji se zna otegnuuuutiii, haloooo?!), no na drugima možete. Stoga na listi vaših zadataka prvo odaberite one koje obavljate s najviše užitka i zbog kojih vam neće trebati distrakcije niti jeftine atrakcije.

Sve ili ništa
Voda vam je došla do grla, deadline vam titra pred očima umjesto horizonta, a adrenalin kola vašim venama. Znate već taj filing. Imate svega par sati da napravite neku prezentaciju, budžet ili plan za sljedeću godinu i konačno imate osjećaj da ste ušli u zonu hiperfokusa i da biste tako mogli raditi do jutra. Dobra vijest – vjerojatno i bi. Loša – takvo iscrpljivanje organizma će vam se kad-tad osvetiti.
Naime, nije tajna da vaše tijelo u tim situacijama doista počinje lučiti hormone ekstra sreće i snage. Ta i u kameno doba to je bila jedina garancija – ono kada biste paralelno mogli gledati i nadzirati nekoliko stvari da vas netko jači i spretniji neće smazati za doručak. Evo kako ćete nadmudriti taj osjećaj megaproduktivnosti koji će vam se kasnije obiti o glavu. Odredite vrijeme kada želite biti hiperfokusirani na zadatak.
Dva sata? 45 minuta? Svaka čast! Sve je to super, ali da se Chrisa pita, radije počnite s malim dionicama od deset minuta. Evo, on je skromno počeo s pet minuta, a koncentracije mu se s vremenom sama povećavala tako da je trenutno na 90 minuta. E, nakon takvog posla zaslužili ste se počastiti sa slatkim razgovorom na automatu za kavu.

Ostanite u zoni
„Fajl mora biti gotov do 18 sati. Hm, hoću li za večeru naručiti kinesku ili japansku klopu? Uf, sutra letim za Rim u osam ujutro, a to znači da se moram dignuti…“ Ovo je samo primjer što vam sve leti mislima dok obavljate neki zadatak. Prema znanstvenicima . one su itekako potrebno jer s njima želimo zadržati kontrolu i pregled na 47% dana, samo kada vam ne bi krale dragocjeno vrijeme. I zato, nabavite za njih poseban list papira na koji ih možete istovariti. I zaboraviti. Ono što je prilikom ove vježbe važno je to da budete svjesni kada vam se misli odcijepe.
Nije zgorega nabaviti malu budilicu, savjetuje Chris Bailey. Svaki put kada se oglasi pitajte se jeste li mislima još na zadatku ili na Maldivima. Evo, možete vježbati hiperfokus tako što ćete samo misliti 15 minuta na vaše disanje. A ako sve radite kako treba uskoro biste trebali upasti u posebno stanje blaženstva zvano flow.
Na taj isti način možete obavljati i sve vaše radne zadatke, jer budimo iskreni – na poslu provodite većinu vremena i zašto biti tako frustriran, pod stresom i u grču kada to može biti i pjesma Havaja. A ako je vjerovati Mr. Baileyu, nema veće sreće od onoga kada u 17.00 dižete ruke s miša i tastature, uzimate Rose i počinjete se hiperfokusirati na ono što vam je uistinu bitno.
Naslovna fotografija: Unsplash; animacija Canva