Zelenooko čudovište

JE LI FREUD BIO U PRAVU: Bježite glavom bez obzira od onoga tko ne pokazuje ljubomoru

Tamara Radan
16.03.2025.

Je li ljubomora urođena ili stečena, čemu ona zapravo služi te kako ju podnijeti? Sve odgovore zna evolucijski biolog David Buss.

Ljubomora kao alarm: Ne gledaj druge!

Za razliku od ljubavne veze u tango duetu sve je tako jednostavno. On vodi, ona prati, a ukoliko jedan partner za milimetar pomakne glavu i demonstrira zanimanje za nekog drugog, ovaj drugi reagira naglim spuštanjem partnera. I ples dvije polovice savršeno klizi dalje. No što je s tim mrskim osjećajem van podijuma, trebamo li se sramiti ljubomore? “Nipošto”, kaže David Buss, evolucijski biolog. “Ljubomora nam je itekako potrebna i prirođena, baš kao osjećaj straha, tuge, sreće budući da nas na vrijeme upozorava na uljeze koji bi nam mogli ukrasti energiju.

Evolucijski gledano, ljubomora je muškarce upozoravala da pripaze nosi li žena uistinu njihove gene, a ženu da se potrudi zadržati muškarca koji će joj pomoći u odgoju djece. Pa ipak, ne bi li kao u tangu barem jedan partner trebao biti ljubomorniji od drugoga? “Istina! Više od ovog paklenog osjećaja pati onaj koji se u vezi više trudi i više ulaže. Dakle, onaj koji vodi”, kaže Buss.

Mit ili istina: pleme koje ne poznaje ljubomoru

Kada je na vrhuncu seksualne revolucije, američka etnologinja Margaret Mead izjavila da je pronašla pleme u Južnom Moru s Trobriand otočja koje ne poznaje ljubomoru, hipici su konačno mogli zapaliti zadnje grudnjake budući da su konačno imali dokaze da nam je slobodna ljubav urođena. Samo se treba vratiti na pravi put i pronaći što više partnera. A sada razočarenje! Znanstvenici su ustanovili da je Miss Mead pričala neistinu, štoviše namjerno slagala, a da se djevojke na otočju s ljubomorom nose na prilično šokantan način – tako da svoje suparnice ugrizu za nos.

Na što su ljubomorni muškarci, a na što žene?

Biste li partneru prije oprostili seksualnu ili emocionalnu prevaru – pitanje je koje je David Buss postavio tisućama parova. Rezultati su predvidljivi. Žene daleko lošije reagiraju na emocionalnu nevjeru, a puls im se ubrzava za pet udaraca u minuti kao da su popile tri turske kave na eks. (Što je i logična reakcija, budući da je samo malen korak kada će zaljubljeni muškarac poželjeti završiti s rivalkom u krevetu.)

No, kad puls već naveliko divlja, kako se nositi s ljubomorom? Muškarci kupuju poklone, dok žene rade na izgledu. U većini slučajeva, dobro prouče izgled suparnice i skidaju ga. Dobra vijest je ta da su ljubomorni parovi i sedam godina nakon istraživanja i dalje bili u vezi, jer im je bilo stalo. Na kraju ispada da je Sigmund Freud bio u pravu tvrdeći: “Bježite dalje od onoga tko ne pokazuje ljubomoru!”

Foto: Unsplash

Toplo-hladna karta svijeta

No ako je ljubomora u svojoj biti strah od usporedbe, kako onda protumačiti rezultate ankete koja je usporedila sve narode svijeta upravo po stupnju pokazivanja ljubomore. Da, to smo si i mislili. Ništa od ljubakanja s Brazilcima i Meksikancima, pa čak ni Šveđanima, jer oni jedva čekaju kada će vam prirediti ljubomornu scenu. Rusi su previše macho, pogotovo kada osjete ljubomoru, Amerima je ona znak da u vezu ne valja investirati te bježe glavom bez obzira, dok Francuzi nisu ljubomorni, ali nisu ni vjerni.

Dakle, ispada da su najmanje ljubomorni Japanci, u čijem se društvu možete do mile volje dopisivati i s bivšim i budućim dečkom. Kako sad objasniti ove rezultate? Znači li to da kultura i odgoj ipak utječu za način izražavanja ljubomore? Nipošto, kažu pristaše Darwinove frakcije koji u ljubomori vide samo jedan od načina uspješnog preživljavanja. Tajna je u tome da nacija koja ima veću stopu fertiliteta iz čisto ekonomskih razloga više pažnje poklanja na kontrolu partnera i obrnuto.

Foto: Unsplash+

Uostalom, dokaz drugi da nam je ljubomora u genima, a ne stečena kulturom je i činjenica da i male bebe mogu vrlo rano osjetiti pravi nalet ljubomore kada dođe nova beba u kuću. Ili što bi rekli znanstvenici – 80% ljudi je doista priznalo da je ljubomorno, a svi ostali lažu! Porazan je možda samo podatak da su ljubomorni osjećaji u zadnjih 20 godina u porastu te da je barem 75% ljubomornih imalo itekako dobar razlog, budući da 75% ispitanika priznalo preljub.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

Pravo na ranjivost

Ljubav kao muška sigurnosna mreža (i ostale istine koje ne želite čuti)

Riješite HSP test

Jesmo li kao društvo ušli u eru hiperosjetljivosti, kako se nositi s njom i zašto bismo konačno trebali prestati osjetljive ljude zvati mekušcima

Anatomija ljubavi

Helen Fisher, stručnjakinja za ljubav i antropologinja, godinama se pitala isto – kako se i zašto zaljubljujemo baš u određenu osobu, a na 6,9999 milijardi smo otporni i ne bi s njima ništa započeli niti na pustom otoku. Evo i odgovora…

Nećemo vam više lagati, jer najnovija istraživanja sve više dokazuju onu tezu da ljubavni algoritmi koji nam obećaju da će nam dok kažemo ‘seks’ pronaći ‘dovoljno savršenog partnera’ uglavnom ne funkcioniraju, jer ni ljudi ni sami ne znaju što žele. Pa kako će nam netko pomoći da nađemo partnera kada postoji tako velika nepodudarnost između onoga što ljudi misle da žele i onoga što im zapravo odgovara u stvarnom životu. I ne manje bitno, znači li to sada da bismo se ovog trena trebali maknuti s ekrana, jer potraga za online partnerom nam oduzima previše vremena, a šanse da će ona i uspjeti u stvarnosti su ionako daleko premalene?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.