
Jeste li se ikada poželjeli osjećati sretnije, smirenije, samopouzdanije? Jeste li jednako toliko puta upali u zamku traženja instant-savjeta za postizanje tih ugodnih emocija, samo kako biste se u konačnici osjećali još nezadovoljnije jer „samo misli pozitivno“ nije urodilo plodom? Što ako bih vam rekla da postoji način za prevariti kemiju vlastitog mozga i istrenirati se na postizanje željenog emocionalnog stanja na zahtjev?

Emocionalna umjetna inteligencija (EAI) više nije znanstvena fantastika. Od analize izraza lica na poslu do modela koji navodno na forumima prepoznaju finu ironiju i sarkazam. Zašto je svijet marketinga i korporacija opsjednut čitanjem emocija i koliko je opasna ideja da se na osnovi suznih očiju, skupljenih usnica i namrštenog čela može odgonetnuti kako se netko doista osjeća.

Najnovija istraživanja s Aalto Sveučilišta u Finskoj pružaju odgovore na brojna pitanja o ljubavi. I može li se na osnovu rada mozga prepoznati je li riječ o romantičnoj, seksualnoj ili roditeljskoj ljubavi. I ne manje bitno – može li vaša slatka mačka doista nadmašiti naklonost prema zgodnom strancu u busu?

Ljubav nije matematika, pa ipak, ako ljubav nisu ni Sawyer ni Bateman, a ni Jack, postoji li zlatna sredina? Netko tko vam oduzima dah, a istovremeno je vaša sigurna luka? Tražimo li previše? Nemoguće? Ili je problem u tome što smo kao djevojčice često pjevušile onu „Traži se dečko“ i malčice preozbiljno shvatile stih „… napola anđeo čuvar i napola vrag“?
Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.
Naša web stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi pružila najbolje iskustvo pregledavanja. Korištenjem web stranice pristajete na njihovu uporabu, dok blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće biti dostupne.