S faksa u penziju

VI KORNJAČA, VRIJEME ZEC: Zašto nam s godinama dani postaju sve kraći, a godine naprosto lete munjevito brzinom?

Aleksandra Orlić
19.04.2024.

U moru novih teorija pojavila se jedna zanimljiva, a koja je na listu krivaca stavila suvremene medije koji su nam ubrzali pokrete oka ili stručno rečeno sakade

Kada je američki pisac Jonahtan Franzen pitao svoje studente kako i što čitaju, iznenadilo ga je jedno potpitanje – ‘Mislite, linearno?’ A kakvo drugačije može biti čitanje, pitao se Franzen u svojoj knjizi ‘Kako biti sam’ u poglavlju u kojem je istražio kako se razvijala sposobnost čitanja – od čitanja naglas, do prelaska na čitanje u sebi (uz neobične mišićne grimase koje su pratile taj umni napor) do dijagonalnog čitanja ili naprosto fotografskog skeniranja.

No kakve veze imaju načini čitanja i konzumacije sadržaja s našim mozgom, e time se pozabavio znanstvenik Adrian Bejan koji je u magazinu European Review iznio zanimljivu teoriju zašto nam se s godinama dani čine kraći. I ne samo s godinama, nego kada bismo uspoređivali i desetljeća jer istraživanja su dokazala da je vrijeme pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća doista teklo nekako sporije. I to ne samo seniorima.

Unutarnji tjelesni sati

Naime, neki znanstvenici su već odavno zaključili da postoji neka tajna veza između našeg bioritma i načina koliko nam brzo ide unutarnji sat, a to znači da naš osjećaj za vrijeme itekako ovisi o našem pulsu, otkucajima srca, tjelesnoj temperaturi i mišićnoj memoriji, kao i o moždanoj aktivnosti.

Foto: Unsplash+

No Bejan je prvi postavio teoriju da upravo naše oči najbolje mjere vrijeme te prenose ono što vide i znaju mozgu. Točnije rečeno, suprahijazmatskoj jezgri (SCN) u hipotalamusu, a koja je smještena vrlo blizu pinealne žlijezde. Ta je žlijezda vrlo bitna jer proizvodi melatonin koji je odgovoran za regulaciju otkucaja srca, uspostavljanje obrazaca spavanja i tjelesne temperature.

Vi zec, vrijeme kornjača

No, prije nego optužimo gladne oči jer gutaju previše sadržaja i time nam nabijaju cirkadijalni ritam i skraćuju dane, dobro se prisjetiti i one stare životne teorije koja kaže da nam se vrijeme sve više ubrzava što imamo manje ključnih trenutaka u životu, a sve više rutine.

Uostalom, jeste li možda sada raspoloženi za jedno blic pitanje? Koja godina vam služi kao važan orijentiri života i rado je se sjećate? Znate već na što mislimo, na one godine kada su vam se događale velike ljubavi, putovanja, novi poslovi. Stoga, dobro otvorimo oči u potrazi, ovoga puta – ne za izgubljenim vremenom nego za novim iskustvima koja će nas tek obogatiti. Jer formula glasi – što aktivniji život vodite, to vrijeme sporije teče.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

Svi smo čuli za FOMO – strah da ćete nešto propustiti pa non-stop morate biti vani i zujati po svuda, no što je to FOBO – fear of better options?

reality check

Treba vam godišnji poslije godišnjeg? Svi smo imali taj moment, no znamo i kako se osloboditi stresa, ali i minusa koji nas je dočekao s povratkom u svakodnevicu

Bruto ili neto?

Na poslu provodimo barem 40 sati tjedno, a mnogima zaokuplja misli i u slobodno vrijeme. Pa prije negoli se upustite u avanturu zvanu novo radno mjesto, provjerite što bi vas tamo moglo dočekati

Crossover pjevačica i vocal coach

Irma Dragičević, crossover pjevačica, prepoznatljivo lice regionalnih mjuzikala i opereta te vocal coach s akademskom naobrazbom – otkriva nam kako bez straha pustiti svoj glas te kako nam pjevanje i ‘treniranje’ glasa glazbom mogu pomoći u boljem javnom nastupu, donijeti nam više samopouzdanja, a gotovo sigurno – pomoći nam da pronađemo talente koji nismo niti znali da imamo. (P. S. Da, većina nas može pjevati, i to jako dobro!)

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.