Kada je američki pisac Jonahtan Franzen pitao svoje studente kako i što čitaju, iznenadilo ga je jedno potpitanje – ‘Mislite, linearno?’ A kakvo drugačije može biti čitanje, pitao se Franzen u svojoj knjizi ‘Kako biti sam’ u poglavlju u kojem je istražio kako se razvijala sposobnost čitanja – od čitanja naglas, do prelaska na čitanje u sebi (uz neobične mišićne grimase koje su pratile taj umni napor) do dijagonalnog čitanja ili naprosto fotografskog skeniranja.
No kakve veze imaju načini čitanja i konzumacije sadržaja s našim mozgom, e time se pozabavio znanstvenik Adrian Bejan koji je u magazinu European Review iznio zanimljivu teoriju zašto nam se s godinama dani čine kraći. I ne samo s godinama, nego kada bismo uspoređivali i desetljeća jer istraživanja su dokazala da je vrijeme pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća doista teklo nekako sporije. I to ne samo seniorima.
Unutarnji tjelesni sati
Naime, neki znanstvenici su već odavno zaključili da postoji neka tajna veza između našeg bioritma i načina koliko nam brzo ide unutarnji sat, a to znači da naš osjećaj za vrijeme itekako ovisi o našem pulsu, otkucajima srca, tjelesnoj temperaturi i mišićnoj memoriji, kao i o moždanoj aktivnosti.
No Bejan je prvi postavio teoriju da upravo naše oči najbolje mjere vrijeme te prenose ono što vide i znaju mozgu. Točnije rečeno, suprahijazmatskoj jezgri (SCN) u hipotalamusu, a koja je smještena vrlo blizu pinealne žlijezde. Ta je žlijezda vrlo bitna jer proizvodi melatonin koji je odgovoran za regulaciju otkucaja srca, uspostavljanje obrazaca spavanja i tjelesne temperature.
Vi zec, vrijeme kornjača
No, prije nego optužimo gladne oči jer gutaju previše sadržaja i time nam nabijaju cirkadijalni ritam i skraćuju dane, dobro se prisjetiti i one stare životne teorije koja kaže da nam se vrijeme sve više ubrzava što imamo manje ključnih trenutaka u životu, a sve više rutine.
Uostalom, jeste li možda sada raspoloženi za jedno blic pitanje? Koja godina vam služi kao važan orijentiri života i rado je se sjećate? Znate već na što mislimo, na one godine kada su vam se događale velike ljubavi, putovanja, novi poslovi. Stoga, dobro otvorimo oči u potrazi, ovoga puta – ne za izgubljenim vremenom nego za novim iskustvima koja će nas tek obogatiti. Jer formula glasi – što aktivniji život vodite, to vrijeme sporije teče.
Naslovna fotografija: Unsplash
