S faksa u penziju

VI KORNJAČA, VRIJEME ZEC: Zašto nam s godinama dani postaju sve kraći, a godine naprosto lete munjevito brzinom?

Aleksandra Orlić
23.08.2026.

U moru novih teorija pojavila se jedna zanimljiva, a koja je na listu krivaca stavila suvremene medije koji su nam ubrzali pokrete oka ili stručno rečeno sakade

Kada je američki pisac Jonahtan Franzen pitao svoje studente kako i što čitaju, iznenadilo ga je jedno potpitanje – ‘Mislite, linearno?’ A kakvo drugačije može biti čitanje, pitao se Franzen u svojoj knjizi ‘Kako biti sam’ u poglavlju u kojem je istražio kako se razvijala sposobnost čitanja – od čitanja naglas, do prelaska na čitanje u sebi (uz neobične mišićne grimase koje su pratile taj umni napor) do dijagonalnog čitanja ili naprosto fotografskog skeniranja.

No kakve veze imaju načini čitanja i konzumacije sadržaja s našim mozgom, e time se pozabavio znanstvenik Adrian Bejan koji je u magazinu European Review iznio zanimljivu teoriju zašto nam se s godinama dani čine kraći. I ne samo s godinama, nego kada bismo uspoređivali i desetljeća jer istraživanja su dokazala da je vrijeme pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća doista teklo nekako sporije. I to ne samo seniorima.

Unutarnji tjelesni sati

Naime, neki znanstvenici su već odavno zaključili da postoji neka tajna veza između našeg bioritma i načina koliko nam brzo ide unutarnji sat, a to znači da naš osjećaj za vrijeme itekako ovisi o našem pulsu, otkucajima srca, tjelesnoj temperaturi i mišićnoj memoriji, kao i o moždanoj aktivnosti.

Foto: Unsplash+

No Bejan je prvi postavio teoriju da upravo naše oči najbolje mjere vrijeme te prenose ono što vide i znaju mozgu. Točnije rečeno, suprahijazmatskoj jezgri (SCN) u hipotalamusu, a koja je smještena vrlo blizu pinealne žlijezde. Ta je žlijezda vrlo bitna jer proizvodi melatonin koji je odgovoran za regulaciju otkucaja srca, uspostavljanje obrazaca spavanja i tjelesne temperature.

Vi zec, vrijeme kornjača

No, prije nego optužimo gladne oči jer gutaju previše sadržaja i time nam nabijaju cirkadijalni ritam i skraćuju dane, dobro se prisjetiti i one stare životne teorije koja kaže da nam se vrijeme sve više ubrzava što imamo manje ključnih trenutaka u životu, a sve više rutine.

Uostalom, jeste li možda sada raspoloženi za jedno blic pitanje? Koja godina vam služi kao važan orijentiri života i rado je se sjećate? Znate već na što mislimo, na one godine kada su vam se događale velike ljubavi, putovanja, novi poslovi. Stoga, dobro otvorimo oči u potrazi, ovoga puta – ne za izgubljenim vremenom nego za novim iskustvima koja će nas tek obogatiti. Jer formula glasi – što aktivniji život vodite, to vrijeme sporije teče.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

gorim, goriš, gori...

U vremenima kad je 40-satni radni tjedan postao mrtvo slovo na papiru, sve više ljudi doživljava burnout. O čemu se zapravo radi?

Budite kreativni i uporni!

Pogledajte malo bolje oko sebe. Prema zadnjim statistikama, u Hrvatskoj su stvari po dućanima skupe kao u 98% europskih zemalja, a što se plaća tiče – samo je 40% na nivou EU. Krajnje vrijeme da se izborite za veću plaću.

Prekinuli ste dugu vezu, previše ste slavili prethodni dan ili naprosto ne podnosite južinu? Neke kineske firme uvele su pravilo prema kojem samo morate nazvati i prijaviti dan kada niste raspoloženi doći na posao.

U jednoj od onih kapitalističkih ironija koje bismo svi voljeli prepoznati na vrijeme, ispada da se najpametnije burzovne odluke nisu donosile s cigarom u ustima i Bloombergom na ekranu, već s Game Boyem u ruci. Da, govorimo o Pokémonima, Tamagotchijima, Hello Kitty, Barbie i ostalim igračkama koje su se preselile iz dječjih soba u portfelje s ozbiljnim povratom na ulaganje.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.