PANTONE INSTITUT JE POGRIJEŠIO: Ljubičasta je boja 2026. godine, a ne bijela

Lena Ivanović
21.06.2026.

Sjećate se kako se prije šest mjeseci digla bura jer je Pantone Institut prvi put za boju godine odabrao ne-boju bijelu i pokušao nam uvaliti spiku da nam treba ozbiljan detox i reset, a možda i bijeg u oblake. A onda je došao svizac i sve obojio u omiljenu boju pjevača Princea – ljubičastu, boju koja doslovno ovisi o pogledu promatrača.

Ako bismo u spektru boja tražili onu koju bismo mogli optužiti za ghostanje ili barem to da se ne ponaša dosljedno jer stalno migolji, varira i bježi poput žive – to je onda ljubičasta. Predivna, ambivalentna i transcendentna boja koju obožavaju mistici i starije generacije koje nemaju hrabrosti za pink, ali koja je toliko neuhvatljiva da zbog njezine “nestabilne naravi” nikada nije imala priliku doći na svjetske zastave. Doduše, ni u prirodi nije baš česta. A što je ona više bježala od nas, to smo je, kao u svim nemogućim ljubavima – više voljeli. Pogotovo na društvenim mrežama koje ovise o specijalnom dojmu. Nije Instagram bez razloga prigrlio pink i sve one divne preljeve koji izgledaju kao boje koktela u sumrak.

Cannes u znaku ljubičaste

No budući da pink uvijek u sebi nosi onu opasnost da bude proglašena too much, tu je sada došla starija sestra ljubičasta koja izvrsno paše u unisex stil. Ove godine su je u Cannesu isfurale Demi Moore kada se pojavila u ljubičastoj Gucci haljini, ali i Colman Domingo u Valentinu.

A da stvar bude bolja, i danas se ne možemo dogovoriti kako ćemo je nazvati i kako razlikovati grimiznu, magentu, ljubičastu ili lila. Doduše, teško nam je zamisliti i kako je nastala? Što, brakom između plave i crvene? To je kao da zamislite neko dijete između HDZ-a i SDP-a? Teoretski moguće, no u praksi? Šalu na stranu, no ova boja nas muči zato što nije sadržana u fizičkom spektru svjetlosti. Boja nastaje samo miješanjem. To je jedan od razloga zašto se ljubičasta smatra “bojom transcendencije”. Ili kako kaže jedan pjesnik – ljubičasta nastaje kada se plavoj boji oduzme hladna suverenost, a crvenoj strastveni temperament.

Sve je ljubičasto – od hrane do teniskih terena

I tko zna bismo li je uopće nosili ili bi ova boja bila rezervirana za biskupe (u antici ju je bilo strašno skupo napraviti – trebalo je tisuću puževa za pigment), da u 19. stoljeću mladi britanski kemičar William Henry Perkin nije krenuo u potragu za sintetičkim kininom. Sintetički nusprodukt njegovih eksperimenata bila je tamnoljubičasta boja.

Pantone Institut ju je 2018. proglasio bojom godine, no budući da tako dobro djeluje na psihu, ali i na Instagramu, a divno se može kombinirati s crnom, nije čudo da je ponovo zasjela na tron i cijeli svijet obojila u ljubičasto – od kuhinje, mode, ali i sportskih natjecanja. Ili vi mislite da su teniski tereni bez razloga odjednom ljubičasti.

No definitivno najveći hype je ljubičasta hrana, među kojima prednjači ube, hit namirnica popularna na Filipinima (čita se ooh-beh) koja se prelila na sve živo u kuhinji – od tjestenina, sladoleda, kolačića. Kako će na to sve sada reagirati brat boja koja je harala svijetom prije dva ljeta? Ako je suditi po novim Starbucks specijalitetima – i ovaj brak je i više nego uspješan.

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.