TKO JE ZA OVO KRIV?

JE LI ‘OZEMPIC FACE’ NOVI HEROIN CHIC: I vraća li se to u modu opet diktat mršavosti?

Kristina Stakor
19.03.2023.

„Nikad ne možeš biti prebogata ili premršava“, rekla je svojevremeno Wallis Simpson, a devedesetih je Kate Moss izjavila „da ništa nema tako dobar okus, kao što je dobar osjećaj biti mršava“. Diktat mršavosti i svi poremećaji prehrane koji su ga pratili ostavio je traga na generacijama milenijalki, a mislile smo da smo ga ostavile u ropotarnici povijesti, zajedno s trapericama niskog struka i UGGsicama.

No čini se da su se u posljednje vrijeme, s valom nostalgije i modom devedesetih, vratili i neki toksičniji trendovi. Prvo se počelo puno pisati o čudesnoj transformaciji Adele, a onda se na prošloj Met Gali Kim Kardashian pohvalila kako je smršavila 7 kila u 3 tjedna kako bi stala u haljinu Marilyn Monroe. I prva pomisao mi je bila – zar to još uvijek radimo?! Mučimo se kako bi ušle u neku haljinu? U neki nametnuti kalup?


Zbogom, body positivity?


Britanski Vogue objavio je svoju novu naslovnicu s 3 modne superzvijezde – Jill Kortleve, Palomom Elsesser i Precious Lee – nazvavši ih „The New Supers“, proglasivši tako novu eru supermodela. Jill, Paloma i Precious u posljednjih su nekoliko godina nosile brojne revije najpoznatijih brendova, od Chanela do Versacea, te postale nove it-djevojke mode (ako tako nešto još uvijek postoji).

U intervjuu su priznale da su, odrastavši 2000-ih, kad su supermodelima s oblinama bile smatrane Gisele i Alessandra Ambrosio, često uspoređivale s drugim modelima kad su krenule raditi. I premda je njihov zvjezdani status neosporiv, kao i njihov utjecaj na modu i percepciju generacija djevojaka i žena, još uvijek ne možemo odahnuti i misliti da je body positivity pokret pobijedio.

Jer tema o kojoj se sve više i glasnije priča je opet/još uvijek – mršavljenje. Kod kojeg je trenutno aktualan, osim konstantnog nezadovoljstva i talenta da sami sebe mučimo, novi lijek, Ozempic. Lijek koji se propisuje dijabetičarima i predijabetičarima ušao je u mainstream rasprave, pa čak i na pozornicu zahvaljujući šali Jimmyja Kimmela na nedavno održanim Oscarima: „Svi izgledaju tako dobro. Kad pogledam po ovoj prostoriji, ne mogu se ne zapitati – je li Ozempic dobar izbor i za mene?“


Je li Ozempic face novi heroin chic?


Ozempic je lijek koji se prepisuje predijabetičarima i pacijentima koji boluju od dijabetesa tipa 2, a djeluje tako da potiče lučenje inzulina, osjećaj sitosti, a smanjuje lučenje glukagona koji povećava razinu šećera u krvi. Smanjenje apetita koje posljedično dovodi i do gubitka kilograma zbog čega je Hollywood „poludio“ za ovim lijekom, toliko da su spremni tolerirati i česte nuspojave kao što su mučnina, proljev i povraćanje, ali i konstipacija i umor.


A stručnjaci ističu i rizik tzv. „Ozempic lica“: umornog, ispijenog izgleda s naglašenim borama. „Naglo mršavljenje dovodi do gubitka volumena u licu, ali može utjecati i na kolagen i elastin u koži. Ozempic lice može izgledati ispuhano i viseće. Kao grožđica naspram grožđa“, slikovito objašnjava dr. Levine za Vogue.
Većina iznenada fit celebova brani se da je njihova nova linija produkt strogog režima prehrane i vježbanja, no ima i onih koji su otvoreno priznali korištenje ovog ili sličnog lijeka za mršavljenje, poput Chelsea Handler i Elona Muska.


Bumerang efekt

Pomama za ovim naizgled čudotvornim lijekom za mršavljenje rezultiralo je i njegovom nestašicom, te nemogućnošću nabavke za ljude kojima je originalno namijenjen, a u Americi i vrtoglavim cijenama, od oko 1200-1500 dolara, izvještava Variety.


No svatko tko razmatra korištenje ovog ili sličnog lijeka kako bi smršavio, treba imati na umu da njegov efekt nije dugoročan, već djeluje samo dok se koristi, te liječnici i dalje ističu da je ispravan način za zdravo i održivo mršavljenje pravilna prehrana i vježbanje. Ako je mršavljenje uistinu ono što vam treba radi zdravlja. A kad se o trendovima radi, možda je vrijeme da postanemo kritičniji prema tuđim diktatima i odbacimo ih, baš kao i one uske traperice preniskog struka.

Pročitaj više

Pravo na ranjivost

Ljubav kao muška sigurnosna mreža (i ostale istine koje ne želite čuti)

Riješite HSP test

Jesmo li kao društvo ušli u eru hiperosjetljivosti, kako se nositi s njom i zašto bismo konačno trebali prestati osjetljive ljude zvati mekušcima

Anatomija ljubavi

Helen Fisher, stručnjakinja za ljubav i antropologinja, godinama se pitala isto – kako se i zašto zaljubljujemo baš u određenu osobu, a na 6,9999 milijardi smo otporni i ne bi s njima ništa započeli niti na pustom otoku. Evo i odgovora…

Nećemo vam više lagati, jer najnovija istraživanja sve više dokazuju onu tezu da ljubavni algoritmi koji nam obećaju da će nam dok kažemo ‘seks’ pronaći ‘dovoljno savršenog partnera’ uglavnom ne funkcioniraju, jer ni ljudi ni sami ne znaju što žele. Pa kako će nam netko pomoći da nađemo partnera kada postoji tako velika nepodudarnost između onoga što ljudi misle da žele i onoga što im zapravo odgovara u stvarnom životu. I ne manje bitno, znači li to sada da bismo se ovog trena trebali maknuti s ekrana, jer potraga za online partnerom nam oduzima previše vremena, a šanse da će ona i uspjeti u stvarnosti su ionako daleko premalene?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.