Na kavi s frendicom raspravljamo na sav glas o tome ubija li Instagram algoritam kreativnost ili je možda potiče, na što se u razgovor ubaci konobar s druge strane šanka koji je u slobodno vrijeme i fotograf te vrlo poetično bilježi sve suptilne mijene u svom poslovnom prostoru.
‘Znam ja što definitivno ubija algoritam, a to je kada brišete postove.’ Frendica kima glavom jer i sama je to nedavno čula na predavanjima iz digitalnog marketinga, a ja sam u čudu. Ta sve donedavno sam mislila da je sumnja u svoj rad, misli, spoznaje, zaključke pa i najobičniji post na društvenim mrežama nešto pozitivno što bi i Instagram trebao valorizirati.
Postoji li istina u ocjenjivanju umjetničkih djela?
Tim više me razveselila prva epizoda znanstveno-putopisno dokumentarne serije ‘AHA!’ koja je ugostila znanstvenika Dražena Preleca, profesora s Massachusetts Institute of Technology (MIT), čija se istraživanja oslanjaju na područja bihevioralne ekonomije, neuroekonomije i neuroznanosti. A ponajviše jedan eksperiment kojim je profesor Prelec poželio svojim studentima demonstrirati i približiti što je to intuitivni osjećaj za istinitost, postoji li istina u ocjenjivanju umjetničkih djela te kako razviti metodologiju koja će ljudima biti prihvatljiva.
Naime, polazište ovog eksperimenta bila je premisa o mudrosti masa. Konkretnije rečeno – da grupa ljudi posjeduje više informacija od pojedinca te da je glasanje logičan put do utvrđivanja vrijednosti neke umjetnine. Zadatak koji je postavio pred svoje studente bio je sljedeći. Ako vam netko pokaže dvije različite slike na ekranu, za koje nemate nikakve dodatne informacije – ni tko je autor, ni koje su dimenzije, tehnike, a kamoli što je umjetnik želio reći, kako biste ocijenili djelo?
Jednu ocjenu dajte umjetničkom djelu, a potom pokušajte dati svoju procjenu i pogoditi što će reći ostatak grupe te koju će sliku ocijeniti vrednijom? I, mislite li da ste savršeno procijenili djelo ispred vas te još bolje pročitali svoje kolege jer imate, eto, nepogrešiv smisao za umjetnost? Hm, možda će vas iznenaditi odgovor, jer zaključak ovog eksperimenta je sljedeći.
Sumnja dobija posve novo značenje
Ako mislite da će se svi složiti s vama, onda ste vjerojatno na skliskom terenu jer ljudi koji ne znaju točan odgovor često misle da će se svi složiti s njima. S druge strane, ako vjerujete da se većina ljudi neće složiti s vama, vjerojatno ste stručnjak, jer istraživanja su pokazala da ljudi koji znaju točan odgovor misle da se većina neće složiti s njima. E, sad, ne znamo što bi o ovom paradoksu rekao Instagram algoritam i kako će on jednoga dana procjenjivati vrijednost umjetničkih djela, ali znamo što o ovome eksperimentu misli Dražen Prelec.
Njegov zaključak glasi: ‘Kako biste dobili nešto nalik magičnoj formuli za suvremenu umjetnost, morate pitati stručnjake, ali i ljude koji nemaju pojma o umjetnosti jer obje procjene su važne, ali na različite načine. Naime, treba uzeti u obzir koliko stručnjaci misle da vrijedi pojedino djelo i koliko se nestručnjacima ono ne sviđa tj. koliko ga odbacuju’, kaže Prelec. Jer dobra suvremena umjetnost odbojna je onima koji je ne razumiju. A tajni ključ krije se upravo u procjeni grupe kako će djelo biti vrednovano ili ne. To znači ukoliko grupa lošije procijeni vrijednost djela, a slika premaši predviđanja, utoliko ima veću vrijednost.
I, kako stojite s procjenama?
Naslovna fotografija: Unsplash,
