STRAH DA ĆE VAS ŽICATI LOVU?

JESTE LI SPREMNI SRUŠITI POSLJEDNJI TABU: Zašto je novac uvijek najškakljivija tema

Kristina Stakor
04.10.2026.

Možemo otvoreno razgovarati o seksu, traumama i snovima, no kada je novac u pitanju novac, podvlačimo crtu. Zašto je to i dalje tabu tema?

Kad s prijateljima pričamo o poslu, razgovor se najčešće vrti oko izazova na novim projektima, kukanja zbog opsega posla ili nekolegijalne kolegice… Ako bi me netko upitao čime se moja frendica bavi i kako izgleda njezin radni dan, vjerojatno bih se mogla prisjetiti s kojom kolegicom najčešće pije kavu, kako se zove pas njene šefice i kakav auto vozi zgodan kolega iz susjednog odjela. Ali ako biste me upitali koliko zarađuje – čuli bi se samo cvrčci.

Tema plaće naprosto nikad nije bila na repertoaru i općenito svaka tema novca nije išla puno dalje od konstatacije „sve je poskupjelo“ i „ne u ovom životu“.

Možemo otvoreno pričati o ljubavi, seksu, religiji, traumama i snovima, ali kad tema dođe na novac, podvlačimo crtu i uvlačimo se „u kućicu“. Zašto?

Zašto je tabu

Nejednakosti uzrokovane ekonomskim statusom mogu biti izvor podjela i sukoba, pa kako izbjeći takve neugodnosti? Naprosto ne pričamo o tome.

Kad je riječ o novcu, stvari postaju škakljive jer on uvijek podrazumijeva i nekakvu vrijednost. Vrijednost našeg auta, cipela, rada, a time i nas samih. Ako nekome otkrijemo svoju plaću, kao da smo priznali koja je naša pozicija u društvu, koliko nas drugi cijene i koliko sami sebe cijenimo.

To podsvjesno može biti povezano i sa strahom da će nas drugi podcijeniti, ismijati, umanjiti našu vrijednost. Možda i da će nas tražiti pozajmicu ili nas smatrati škrtima ako doznaju da zarađujemo više negoli su mislili. I možda ne moramo raspredati o cijeni svake stvari koju smo kupili, bilo da se hvalimo njezinom skupoćom ili time što je povoljna, ali kada su plaće u pitanju, možda bismo trebali o tome razgovarati.

Istraživanja pokazuju da su mladi u dvadesetima i tridesetima spremniji razgovarati o plaći s prijateljima, njih 71%, u usporedbi samo 31% Baby Boomera iz čega je izvučen zaključak da što smo stariji, to više ta tema postaje tabu.

Pa ipak, što više šutimo o tome, to nam je gore, jer tako poslodavci i korporacije profitiraju. Ako se nemamo s kime usporediti, ne znamo koliko bismo mogli zarađivati niti što propuštamo. Tretiranje tog razgovora kao tabua drži žene i manjine na donjoj granici razlike u plaćama jer im je teže doznati pravu cijenu njihova rada, navodi Forbes.

Foto: Shutterstock

Kako ga srušiti

Pa kako započeti taj razgovor? Nije baš tema s kojom ćemo uletjeti nekoj nepoznatoj osobi na partyju, a možda i nije nužno da ga vodimo sa svim prijateljima koji rade u sasvim drugačijoj branši od naše (osim ako ne razmišljamo o promjeni posla). Kad je riječ o samim plaćama, najbolje bi bilo pričati s kolegama na istoj poziciji i ne samo iz firme u kojoj radimo.

Najlakša opcija bila bi započeti taj razgovor anonimno, poput hvalevrijedne platforme tabu.hr. Namijenjena IT-evcima u Hrvatskoj, na njoj vrlo lako možete doznati kako se kreću plaće za pojedino radno mjesto i daje bolju poziciju u pregovaranju plaće kada prelazite na novi posao ili razmišljate o povišici.

No dok takva opcija ne postoji za druge branše, taj bi se razgovor ipak trebao odigrati uživo i analogno, na teži način nažalost. Stručnjaci sugeriraju da razgovaramo s osobom od povjerenja i počnemo s „lakšim“ temama poput nove vrste štednje koju smo „otkrili“. A postepeno možemo prijeći i na one teže. Ono što trebamo imati na umu jest da svi od ovoga mogu profitirati – možda su naši sugovornici ti koji su podcijenjeni.

Naslovna fotografija: Shutterstock

Pročitaj više

Past-forward

Je li budućnost tako crna da nam je najbolje banjati se u nostalgiji i sve prepustiti višim silama. I ne manje bitno – treba li nam uopće budućnost kada je rijetko možemo dobro predvidjeti. Sve o predviđanjima, proročanstvima i fulanim prognozama zna Carissa Véliz, autorica knjige Prophecy: Prediction, Power, and the Fight for the Future, from Ancient Oracles to AI

'Mi smo svi ludi ovdje''

Potaknuti londonskom izložbom „The World of Tim Burton“, donosimo svojevrsni hommage jednoj od njegovih najupečatljivijih junakinja – Alisi u Zemlji čudesa. Alisa, originalno proizašla iz pera Lewisa Carrolla, oživjela je Burtonovom ekranizacijom istoimene knjige. Iako je zamišljena kao djelo namijenjeno mlađoj populaciji, čitajući (i gledajući) između redaka, Zemlja čudesa nam je osim čaja servirala i nekoliko bezvremenskih mudrosti primjenjivih u svakoj životnoj dobi.

KOJA JE SLIKA VREDNIJA?

Zanimljiv eksperiment koji smo zapazili u sjajnoj HRT-ovoj znanstveno-putopisno dokumentarnoj seriji ‘AHA!’ dao nam je povod za razmišljanje kako vrednujemo umjetnička djela. I, mislite li da možete procijeniti koje djelo ima veću vrijednost? Pokušajte procijeniti ova dva djela…

Svi kojima je ikada pametni telefon sa stotinu šifri pao na pod i razbio se, znaju koje su to muke kada je cijeli naš svijet zipan u tu crnu malu kutiju. No, što je sa starijim ljudima koji iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti smartphone?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.