suvremena umjetnost i feminizam

VELIKA IZLOŽBA SANJE IVEKOVIĆ U ZAGREBU: Što su “Works of Heart”

Kristina Stakor
18.06.2023.

Nakon Beča, u Zagreb je stigla izložba domaće suvremene umjetnice svjetskog renomea, Sanje Iveković koja iznova preispituje poziciju žene u društvu i povijesti

„Pun mi je kufer minulog rada, ne zanimaju me retrospektive“, rekla je umjetnica i aktivistica Sanja Iveković na press konferenciji povodom svoje zagrebačke retrospektivne izložbe „Works of Heart (1970-2023)“ u Muzeju suvremene umjetnosti. I premda ova izložba donosi opsežan presjek njezina dosadašnjeg rada, ona nije završena priča. Radovi nastajali prije dvadesetak i više godina i danas su vrlo aktualni, a umjetnica ih teži staviti u specifičan suvremeni kontekst.

Izložba čija je kustosica Zdenka Badovinac rezultat je suradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Kusthallea u Beču, gdje je premijerno prikazana prošle godine. Iako dijele isti naslov, zagrebačka je izložba opsežnija te uključuje nove produkcije „Trudna memorija“ (Pregnant Memory) i „Izvještaj u sjeni“ (Shadow Report), veliki broj radova iz kolekcije MSU. Tu je i sasvim novi segment: arhiv pod nazivom „Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.“ koji za ovu prigodu kurira Ivana Bago, kao i presjek autoričinih aktivističkih aktivnosti, a dva su dijela u svojevrsnom dijalogu. 

sanja iveković
Foto: Boris Cvjetanović

Naziv Works of Heart proizlazi iz jednog od umjetničinih radova, koji je predstavljen na istoimenoj izložbi u Galeriji Josip Račić u Zagrebu 2001. godine. Sanja Iveković preuzela ga je sa stranica New York Times-a iz veljače 1994., kada je uz fotografiju i izvješće o pokolju civila na sarajevskoj tržnici  objavljen reklamni oglas za ogrlicu sa privjeskom u obliku srca za Valentinovo. Napravivši od ratne fotografije i reklame dva odvojena plakata, naglasila je tu kontroverznu novinsku jukstapoziciju i dekonstruirala stereotipne prikaze žena u medijima.

Žene i mediji, nasilje nad ženama, nevidljivi rad i žene izbrisane iz povijesti neke su od tema koje se kod umjetnice uvijek iznova javljaju i kojima je utjecala na generacije umjetnica, feministica i aktivistica, ali i na promišljanje slike žena koja se može iščitati iz medija i javnog diskursa.

Foto: Boris Cvjetanović

Njezini radovi  „Tragedija jedne Venere“ i „Dvostruki život“, u kojima jukstaponira osobne fotografije s onima iz magazina te istražuje utjecaj Hollywooda, mode i marketinga na sliku žene, urezani su u kolektivno pamćenje svih kunsthistoričarki. Na izložbi se mogu vidjeti i radovi Gen XX. gdje na portrete supermodela prilaže imena i kratke biografije antifašističkih narodnih junakinja: Dragica Končar, Nada Dimić, Ljubica Gerovac, sestre Baković, Anka Butorac i Nera Šafarič, stavljajući tu naizgled daleku prošlost i zaboravljene junakinje u suvremeni kontekst i u svijest današnjeg društva.

Zaboravljene junakinje predmet su i njezina kontroverznog rada Lady Rosa of Luxembourg (2001.) koji je u zagrebačkoj verziji prikazan pod novim naslovom, “Trudna memorija”, čime ističe žensku ulogu u povijesti i u javni prostor donosi imena 91 junakinje odlikovane ordenom narodnog heroja NOB-a.

sanja iveković "trudna memorija"
Foto: Boris Cvjetanović

U sklopu izložbe u Beču (a izložene i u Zagrebu) producirana je i umjetničina knjiga “Jao si ga onome tko se boji duhova” s pjesmama, fotografijama i dokumentima njene majke, Nere Šafarić-Iveković, koja je i sama bila sudionica antifašističkog pokreta, zbog čega je bila uhićena i zarobljena u Auschwitzu.

„Kad se bavite radom Sanje Iveković, nikad se ne bavite samo jednom, nego mnoštvom tema“, istaknula je Ivana Bago, kustosica arhiva umjetnice pod nazivom „Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.“ To je i više nego vidljivo na izložbi koja donosi presjek od preko 50 godina djelovanja ove suvremene umjetnice koja je među prvima u istočnoj Europi zauzela čvrst feministički stav te ga nije iskazivala isključivo kroz umjetničko, već i aktivističko djelovanje.

Izložba „Works of  Heart (1970-2023)“ Sanje Iveković ostaje otvorena do 1. studenog 2023.

Naslovni vizual: press

Pročitaj više

Ahilova peta

O genijima, strojevima i iluziji potpune kontrole nad kreativnošću. Ili zašto AI može zahvatiti gotovo sve sfere ljudskog rada, ali i dalje ne smije primirisati kreativnosti? Naravno, samo kao alat.

Zašto je toliko omiljeni girlboss trend na društvenim mrežama postao užasno hejtan i je li vrijeme da se oprostimo od ovog hustle pokreta koji obećava ono što ne može ispuniti, ali i njegovog spornog naziva?

Past-forward

Je li budućnost tako crna da nam je najbolje banjati se u nostalgiji i sve prepustiti višim silama. I ne manje bitno – treba li nam uopće budućnost kada je rijetko možemo dobro predvidjeti. Sve o predviđanjima, proročanstvima i fulanim prognozama zna Carissa Véliz, autorica knjige Prophecy: Prediction, Power, and the Fight for the Future, from Ancient Oracles to AI

Film kanadske scenaristice i redateljice Durge Chew-Bose obećavao je podariti kultnom romanu iz 1954. ženski pogled na priču, no zatim se dogodio vremenski kleš, dok je božanstvena fotografija odvukla svu pažnju i ublažila neugodne nijanse koje su činile ovaj mali roman velikim.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.