Filmovi o umjetnicima

6. ARTERIA: 5 filmova o karizmatičnim umjetnicima koje obožavamo

Tamara Radan
10.12.2023.

Kulturno informativni centar od 13. do 17. prosinca organizira 6. Arteriju – tjedan filma o umjetnicima i umjetnicama.

Šesto izdanje Arterije u Dokukinu KIC donosi presjek aktualnih dokumentaraca o slavnim umjetničkim osobnostima – zagrebačka publika premijerno će gledati nagrađivane filmske posvete majstorici psiholoških trilera i vitalnoj figuri queer povijesti Patriciji Highsmith, „jezičnoj teroristici“ i jedinoj austrijskoj književnoj nobelovki Elfriede Jelinek te korejskom pioniru medijske umjetnosti Nam June Paiku, kao i zanimljiv vizualni esej o utjecaju Čarobnjaka iz Oza na filmskog čarobnjaka Davida Lyncha te šarmantan portret legendarne glumice, pjevačice i modne ikone Jane Birkin koju je filmski oslikala podjednako legendarna francuska redateljica Agnès Varda. Filmovi će biti popraćeni razgovorima koji će pojedine karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti.

Program u srijedu 13. prosinca u 19 sati otvara imaginarna biografija Jane B. za Agnès V. u kojoj se francuska redateljica Agnès Varda upušta u potragu za ženom koja se krije iza uloga slavne pjevačice, glumice, modne ikone i muze Sergea Gainsbourga. Varda ne mari mnogo za ove „titule“ i napušta tradicionalni biografski format u korist slobodarskog asemblaža neočekivanih i predivno snimljenih fantastičnih sekvenca. Rezultat je važan feministički film i kolaborativni rad dviju žena, dviju umjetnica koje kroz filmske slike vode ravnopravan razgovor u kojem ima mnogo uzbudljivih digresija i maštovitih izleta u nepoznato dok se Birkin prisjeća svojeg intimnog i kreativnog života ali i imaginira brojna lica i naličja svoje fetišizirane javne persone. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju filmska kritičarka Višnja Pentić i modni kritičar Nenad Korkut.

U četvrtak 14. prosinca u 19 sati gledamo novi naslov iz distribucije Restart Labela Voljeti Patriciju Highsmith temeljen na njezinim nedavno objavljenim dnevnicima. Film se fokusira na njezinu potragu za vlastitim identitetom i turbulentan ljubavni život te baca novo svjetlo na njezino pisanje. Ekskluzivna arhivska građa popraćena glasovima obitelji, prijatelja i same autorice otkriva dosad nepoznato lice jedne od najekraniziranijih spisateljica svih vremena po čijim su predlošcima snimljeni kultni filmovi Nepoznati iz Nord ExpressaTalentirani gospodin Ripley i CarolCijena soli, njen djelomično autobiografski roman objavljen u Americi 1950-ih, smatra se prvom lezbijskom pričom sa sretnim završetkom. No sama Highsmith morala je voditi dvostruki život te je skrivala svoje romanse od obitelji i javnosti. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju filmski kritičar Mario Kozina te kustosica i kritičarka Barbara Gregov.

U petak 15. prosinca u 19 sati slijedi jedan od najhvaljenijih dokumentaraca godine Elfriede Jelinek – jezik pušten s lanca. „Čudo od djeteta, skandalozna spisateljica, izdajica domovine, feministkinja, komunistica, pesimistica, jezična teroristica, buntovnica, enfant terrible, oskvrniteljica tradicije, briljantna, ranjiva umjetnica, Nobelovka. Jedna i jedina – Elfriede Jelinek.“ Film Claudie Müller fokusira se na njezin umjetnički pristup jeziku – u pitanju je višeslojan i asocijativan filmski portret pun kontradikcija koji prisvaja jezičnu montažnu tehniku same Jelinek iz njene vlastite i intimne perspektive. Elfriede Jelinek 2004. godine postala je prva osoba iz Austrije i prva spisateljica na njemačkom govornom području koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Prema njezinu kontroverznom i beskompromisnom romanu Pijanistica slavni austrijski redatelj Michael Haneke snimio je istoimeni film s Isabelle Huppert u glavnoj ulozi, koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju znanstvenica, kritičarka i urednica Marija Ott Franolić, esejist/ica i kritičar/ka An• Fazekaš i prevoditeljica Helen Sinković.

Subota 16. prosinca je u znaku jednog od najslavnijih azijskih umjetnika u 20. stoljeću i pionira medijske umjetnosti Nam June Paika. U 19 sati Nam June Paik: Mjesec je najstarija televizija vodi nas na donkihotovsko putovanje s čovjekom koji je revolucionarizirao upotrebu tehnologije kao umjetničkog platna te proročanski nagovijestio kako fašističke tendencije tako i međukulturno razumijevanje koje će proisteći iz međupovezanosti multiverzuma koji je današnji svijet. Redateljica Amanda Kim prvi put profilira njegov život i djelo i donosi priču u pozadini Paikova meteorskog uspona na njujorškoj umjetničkoj sceni i nostradamusovskih vizija budućnosti u kojoj će „svi imati svoj vlastiti TV-kanal“. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju kustosi izložbe Nam June Paik – In the Groove koja je početkom godine održana u MSU Zagreb Olga Majcen Linn i Dan Oki, multimedijalni umjetnik Ivan Marušić Klif te umjetnik i profesor Ivo Deković, bliski prijatelj i student Nam June Paika na Akademiji u Düsseldorfu.

Program će u nedjelju 17. prosinca u 19 sati zaključiti vizualni esej Lynch/Oz koji istražuje jednu od najintrigantnijih zagonetki u povijesti filma: dugovječnu simbiozu iskonske američke bajke Čarobnjak iz Oza (1939.) i osebujne nadrealistične kinematografije Davida Lyncha. Možda nijedan filmski redatelj nije toliko opsesivno crpio inspiraciju iz jednog jedinog umjetničkog predloška. Je li David Lynch poput Dorothy zarobljen u zemlji Oz? Kroz šest različitih perspektiva i uz naraciju nekih od najuzbudljivijih glasova suvremenog filma Lynch/Oz vodi nas niz zečju rupu kako bismo ponovno doživjeli i interpretirali Čarobnjaka iz Oza u viziji Davida Lyncha i proučili njegov simbolizam kroz prizmu njegova najvećeg utjecaja. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju filmologinja Karla Lončar te komparatistica književnosti i anglistica Dunja Plazonja.

Selektorica programa je filmska kritičarka i voditeljica Dokukina KIC Dina Pokrajac.

6. Arteriju podržali su Grad Zagreb, Restart, Austrijski kulturni forum i Swiss Films.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.