HOMAGE COLLECTIVE SLAVI SADE: Pjevačica koja pjeva kao da vam šapuće priču

Nika Kovačić
22.02.2026.

Lu Jakelić, Željka Veverec i Ivona Šimunić, uz pomoć vrhunskih instrumentalista, izvest će 26. veljače pjesme jedne od najcjenjenijih pjevačica u novim aranžmanima

Nikad nije bila izvođačica koja živi od buke. Njezina moć uvijek je bila suprotna: tišina, elegancija i osjećaj da svaka riječ dolazi tek kad je stvarno nužna. Ona je Sade, iznimna umjetnica koja inspirira mnoge, pa tako i domaći Homage Collective koji joj posvećuje večer 26. veljače u Petom Kupeu.

Sade Adu je odrasla na soul glazbi sedamdesetih, na Curtisu Mayfieldu i Billu Withersu, na pjesmama koje su bile istovremeno nježne i ozbiljne. I tu je možda ključ: nikad nije pjevala da impresionira. Pjevala je kao da govori, kao da priča priču nekome tko sjedi preblizu i kome ne možeš lagati.

Sade je uvijek bila paradoks: istovremeno glamurozna i skromna, daleka i intimna. Rođena u Nigeriji, odrastala u Engleskoj, u sebi nosi dvostruki identitet kao tajni akord koji čini njezin glas posebnim. Njezina glazba nikad nije pripadala samo jednom mjestu.

U svijetu koji stalno traži novi hit, novi trend i novi razlog za pažnju, Sade je uvijek birala suprotan put. Štitila je svoj privatni život i objavila samo šest studijskih albuma. Najbolje s tih albuma odsvirat će u novim vrhunskim aranžmanima Homage Collective, sastav domaćih glazbenih znalaca.

Pjesme u novom ruhu otpjevat će tri sjajne vokalistice – Lu Jakelić, Željka Veverec i Ivona Šimunić, dok instrumentalnu postavu čine: Vojkan Jocić – tenor saksofon, Zvonimir Bajević – truba, Nikola Šantek – piano/klavijature, Robert Vrbančić – bas, Davor Doležal – gitara/aranžmani, Borna Šercar – perkusije.
Ulaznice se prodaju velikom brzinom, a dostupne su ovdje.

Pročitaj više

KOLUMNA: LEA TOMAC

Moraju li žene biti gole da bi ušle u The Met? Proučavajući zidove jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, feministički kolektiv Guerilla Girls 1989. otkrio je poražavajući podatak – unutar moderne zbirke Metropolitana manje od 5 % djela potpisivale su žene, dok je istovremeno čak 85 % izloženih aktova prikazivalo ženska tijela. Četrdeset godina javnoga djelovanja obilježava aktualna izložba „How to Be a Guerilla Girl“, koja posjetiteljima nudi uvid u njihove arhive, metode rada, izazove s kojima su se susretale te, naravno, sve umjetnice koje je povijest odlučila preskočiti.

Iako su umjetnice često bile izostavljane i „zaboravljane“ u povijesti umjetnosti, Nasta Rojc posljednjih desetljeća pobuđuje velik interes kroz studije, istraživanja i umjetničke projekte. Povjesničarka umjetnosti Darija Alujević, autorica monografije „Mila Wod: Prva hrvatska kiparica“ i suradnica na dokumentarcu „Nasta Rojc – Enfant terrible“, piše o tome zašto je Nasta važna i kako njena djela i danas djeluju ispred svog vremena.

Dugogodišnja novinarka i urednica izdavačke kuće Media bar – Marina Dimić Kepeski – odabrala je za MOOD tri inspirativne knjige za Dan žena. Od prvog pravog feminističkog romana Anne Brontë o ženi koja napušta muža zlostavljača, preko knjige memoara Lene Dunham, do fantastičnog romana Ankice Tomić o ženi u Dalmatinskoj Zagori koja se moćno nosi s lošim kartama koje joj je život dodijelio.

Što bi se dogodilo da su se srele slikarica Frida Kahlo, fotografkinja Dora Maar te matematičarka Mileva Einstein? Pogledali smo u kazalištu ITD odličnu žensku predstavu ‘Djevojke s rogovima’ koja možda na tren podsjeća na dobra ženska druženja i kabare, opaki humor i lucidne analize veza na tragu serije ‘Seks i grad’ te knjigu ‘Grad djevojaka’ Elizabeth Gilbert, ali nakon koje izlazite ošamućeni kao da ste predugo ležali na kauču kod šrinka.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.