MOŽE LI NAS UMJETNOST SPASITI: Kako pronaći mir u digitalnom okruženju

Kristina Stakor
02.08.2026.

Postoji li mir i opuštenost u digitalnoj sferi? I ne, pritom ne mislimo na beskonačno scrollanje društvenim mrežama prije spavanja… zvuči kao oksimoron, no umjetnica Krista Kim smatra da digitalno može imati smirujuće djelovanje poput zen vrta, što ilustrira i u svojim radovima

Na radnom mjestu gledamo u ekran srednje veličine, prije spavanja bingeamo serije na većem, a u međuvremenu tražimo predah scrollajući na malom ekranu… čak i u fizičkom svijetu, uvijek smo prisutni u digitalnom okruženju, tražeći zabavu, validaciju i konstantno se izlažući nepreglednoj sili informacija i podražaja.

Kako taj naš digitalni krajolik izgleda ovisi o algoritmima koji procjenjuju što bi nas moglo zanimati, što bi nas trebalo zanimati, kreirajući fiktivni svijet čija je jedina zadaća zadržati nas u njemu što duže.

I taj se svijet svakodnevno mijenja, proširuje, a sve ga više oblikuje umjetna inteligencija i zakoni kojima još nismo ovladali. Pa je li jedini način predahnuti od takvog suvremenog života pokušaj bijega u prošlost, u analogno? Ili možemo živjeti u suživotu i pronaći mir u svijetu suvremenih tehnologija?

Umjetnost, tehnologija, meditacija

Tim se pitanjima bavi korejsko-kanadska umjetnica Krista Kim koja je inspiraciju za svoje radove pronašla u zen vrtovima koji pružaju smiraj, tražeći način kako to iskustvo uronjenosti u ambijent prenijeti koristeći ekrane.

Referira se i na stvaralaštvo Marka Rothka: „Stvarao je polja boje kako bi ljudima pružio mogućnost da osjete povezanost u otuđenom urbanom okolišu u kojem nedostaje osjećaj zajedništva i empatije. Želio je da ljudi nešto osjete, a svi to iskuse kada se nađu zajedno u prostoriji s njegovim radom. Zato mnogi imaju emotivna, duhovna iskustva kada se susretnu s njegovim radom“, rekla je Kim za Rise Art. A sličan osjećaj želi izazvati i svojim radovima, no koristeći suvremene digitalne medije i tvrdeći da je „svjetlost nova tinta“.

To možda najbolje ilustrira „Continuum“, svjetlosna i video instalacija koju prati iscjeljujuća glazbena frekvencija koju je skladao gitarist Smashing Pumpkinsa Jeff Schroeder, a sudionicima pruža meditativni ambijent i smirujući efekt.

„Meditacija će nas spasiti od strojeva, a umjetnost će nas spasiti od nas samih“, tvrdi Krista Kim koja je još prije desetak godina inicirala pokret Techism. Radi se o prepoznavanju tehnoloških inovacija kao umjetničke discipline koje traže nove načine za traženje ljepote i humanosti u digitalnom okruženju. Kim je svjesna da je tehnologija ovdje da ostane, na nama je kako ćemo joj se prilagoditi i kako ćemo je prilagoditi sebi kako bi stvorili humaniji svijet.

Za umjetnost tehnologija otvara nova područja djelovanja i nove medije, jer više nije „prikovana“ za zidove ili postamente, već okružuje promatrača koji se može fizički naći unutar rada ili u njemu sudjelovati. Poput instalacije „Heart Space“ predstavljene na Art Dubai i nastale uz pomoć biometrijske umjetne inteligencije koja je iz EKG-a pojedinaca, njih preko 3,500, generirala jedinstveni algoritam koji se prikazao poput linija u različitim bojama. A na taj je način nastao rad u koji posjetitelji mogu uroniti, ali ga i sami stvarati svojim otkucajima srca.

Umjetnost je interaktivna, a prema mišljenju umjetnice Kriste Kim, suradnja materijalizira svijest. A upravo ta suradnja je ono što je ključno za stvaranje humanijeg društva s napretkom tehnologije. „Umjetnost je uvijek osigurala da se čovječanstvo može izraziti i služiti novim tehnologijama“, podsjeća Kim. „Mi smo ti koji je moramo humanizirati. Mi smo ti koji trebaju pitati prava pitanja, preispituju tehnologiju, kako nam služi, šteti i kakav učinak ostavlja na nas?“

Naslovni vizual: Instagram / krista.kim

Pročitaj više

SEKSI DRAMA

Kada sam saznala da Matt Smith ili, kako ga od milja zovem, Matt Smut, moj omiljeni lik iz serijala „Game of Thrones/House of the Dragon“, posuđuje glas privatnom istražitelju Jamesu Pierceu u audio-seriji The Wolf, koja kombinira elemente murder mystery žanra i erotike, nisam mogla odoljeti da ne poslušam ovu seksi dramu. Uostalom, nije li bilo vrijeme da napokon dobijemo vlastitu nišu? Onu koja pornografiju mijenja erotikom i razumije da žene ne padaju na vulgaris sliku, već na elokventnu priču?

Tko zna, možda je od svoje neurotične osobnosti mogla napraviti neku duhovitu TV seriju, no američka novinarka Olga Khazan upustila se u veliki eksperiment i odlučila promijeniti osobnost. Ma je li moguće da je ono što mislimo da je naše „pravo ja“ ponekad tek navika, dok je istinsko ja daleko fluidnije i spremno na transformaciju nego što bismo vjerovali? Rezultati ovog zanimljivog osobnog putovanja pretočeni su u knjigu ‘Me, But Better’.

Dok Tom Cruise opet izvodi vratolomije po multipleksima, Carrie i cure muku muče s modernim vezama, pa čak i s onim pitanjem kako do seksa u najuzbudljivijem gradu na svijetu, milenijalci gnjave ChatGPT pitanjima o mentalnom zdravlju, a TikTokeri opsjednuto rade od svojih lica digitalne avatare, čudimo se da se nitko nije dosjetio prepisati ciklus filmova Michelangela Antonionija kao terapiju.

Zašto bi knjigu „Kako ne raditi ništa“ američke autorice i umjetnice Jenny Odell trebao besplatno dobiti svaki poduzetnik koji otvara obrt, vozač Ubera, YouTube zvijezda u usponu, profesori koji predaju na više fakulteta, slobodnjaci koji su upali u financijske probleme te svi koji se bave osobnim brendiranjem ili naprosto previše vremena provode na društvenim mrežama

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.