MOŽE LI NAS UMJETNOST SPASITI: Kako pronaći mir u digitalnom okruženju

Kristina Stakor
28.12.2025.

Postoji li mir i opuštenost u digitalnoj sferi? I ne, pritom ne mislimo na beskonačno scrollanje društvenim mrežama prije spavanja… zvuči kao oksimoron, no umjetnica Krista Kim smatra da digitalno može imati smirujuće djelovanje poput zen vrta, što ilustrira i u svojim radovima

Na radnom mjestu gledamo u ekran srednje veličine, prije spavanja bingeamo serije na većem, a u međuvremenu tražimo predah scrollajući na malom ekranu… čak i u fizičkom svijetu, uvijek smo prisutni u digitalnom okruženju, tražeći zabavu, validaciju i konstantno se izlažući nepreglednoj sili informacija i podražaja.

Kako taj naš digitalni krajolik izgleda ovisi o algoritmima koji procjenjuju što bi nas moglo zanimati, što bi nas trebalo zanimati, kreirajući fiktivni svijet čija je jedina zadaća zadržati nas u njemu što duže.

I taj se svijet svakodnevno mijenja, proširuje, a sve ga više oblikuje umjetna inteligencija i zakoni kojima još nismo ovladali. Pa je li jedini način predahnuti od takvog suvremenog života pokušaj bijega u prošlost, u analogno? Ili možemo živjeti u suživotu i pronaći mir u svijetu suvremenih tehnologija?

Umjetnost, tehnologija, meditacija

Tim se pitanjima bavi korejsko-kanadska umjetnica Krista Kim koja je inspiraciju za svoje radove pronašla u zen vrtovima koji pružaju smiraj, tražeći način kako to iskustvo uronjenosti u ambijent prenijeti koristeći ekrane.

Referira se i na stvaralaštvo Marka Rothka: „Stvarao je polja boje kako bi ljudima pružio mogućnost da osjete povezanost u otuđenom urbanom okolišu u kojem nedostaje osjećaj zajedništva i empatije. Želio je da ljudi nešto osjete, a svi to iskuse kada se nađu zajedno u prostoriji s njegovim radom. Zato mnogi imaju emotivna, duhovna iskustva kada se susretnu s njegovim radom“, rekla je Kim za Rise Art. A sličan osjećaj želi izazvati i svojim radovima, no koristeći suvremene digitalne medije i tvrdeći da je „svjetlost nova tinta“.

To možda najbolje ilustrira „Continuum“, svjetlosna i video instalacija koju prati iscjeljujuća glazbena frekvencija koju je skladao gitarist Smashing Pumpkinsa Jeff Schroeder, a sudionicima pruža meditativni ambijent i smirujući efekt.

„Meditacija će nas spasiti od strojeva, a umjetnost će nas spasiti od nas samih“, tvrdi Krista Kim koja je još prije desetak godina inicirala pokret Techism. Radi se o prepoznavanju tehnoloških inovacija kao umjetničke discipline koje traže nove načine za traženje ljepote i humanosti u digitalnom okruženju. Kim je svjesna da je tehnologija ovdje da ostane, na nama je kako ćemo joj se prilagoditi i kako ćemo je prilagoditi sebi kako bi stvorili humaniji svijet.

Za umjetnost tehnologija otvara nova područja djelovanja i nove medije, jer više nije „prikovana“ za zidove ili postamente, već okružuje promatrača koji se može fizički naći unutar rada ili u njemu sudjelovati. Poput instalacije „Heart Space“ predstavljene na Art Dubai i nastale uz pomoć biometrijske umjetne inteligencije koja je iz EKG-a pojedinaca, njih preko 3,500, generirala jedinstveni algoritam koji se prikazao poput linija u različitim bojama. A na taj je način nastao rad u koji posjetitelji mogu uroniti, ali ga i sami stvarati svojim otkucajima srca.

Umjetnost je interaktivna, a prema mišljenju umjetnice Kriste Kim, suradnja materijalizira svijest. A upravo ta suradnja je ono što je ključno za stvaranje humanijeg društva s napretkom tehnologije. „Umjetnost je uvijek osigurala da se čovječanstvo može izraziti i služiti novim tehnologijama“, podsjeća Kim. „Mi smo ti koji je moramo humanizirati. Mi smo ti koji trebaju pitati prava pitanja, preispituju tehnologiju, kako nam služi, šteti i kakav učinak ostavlja na nas?“

Naslovni vizual: Instagram / krista.kim

Pročitaj više

Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Osam Europljana, jedan otok i eksperiment s utopijom koji je završio misterioznije nego što je itko planirao. Istinita priča o bijegu od civilizacije, velikim idejama i maloj zajednici u kojoj je svatko imao svoju verziju raja.

Prije nego što je postala najpoznatija novinarka na svijetu i noćna mora svih predsjednika – tko je bila mlada Oriana Fallaci?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.