Fotografkinja Mare Milin prikazuje nam Lovru kroz tri različita plana i upozorava na čestu stigmatizaciju osoba s invaliditetom. „Stigma koja prati pojedince s invaliditetom postoji oduvijek. Urođen, stečen, potpun, djelomičan, kakav god bio, invaliditet je predmet čestih uzmicanja, nerazumijevanja, osuda i otuđenja. Rođeni smo da razumijemo, prihvaćamo i surađujemo. Iz tog sam razloga Lovru, koji hrabro živi svoj život s invaliditetom, odlučila
fotografirati na način koji razotkriva, korak po korak, u tri plana viđenja – krupni plan, srednji plan i total plan. Krupni i srednji plan nagovješćuju osobu, dok total doživljavamo kao osobu u invalidskim kolicima. Zanimljiva je činjenica da sam se poslužila uzmicanjem, jer to je ono što mnogi ljudi rade u kontaktu s invalidom. Međutim, zanimljivo je i da sam počela, bez nekog velikog prethodnog upoznavanja, s Lovrinim toplim i dragim licem, snimljenim u krupnom planu, iz velike blizine. Eto, koliko je to sve to relativno. I na kraju se sve svodi na pitanje jesmo li se približavali objektu iz blizine ili smo uzmaknuli i udaljili se. Kao osoba uvijek bih se približila, ali kao fotograf, u svrhu ovog zadatka, uzmaknula sam kako bih vam pokazala da je Lovro OVDJE.‟
„Nama kao Savezu Sumsi izuzetno je drago da imamo priliku biti uključeni u ovaj projekt, te ove i ovakve aktivnosti smatramo izuzetno važnima za inkluziju osoba s invaliditetom u društvo. Osim potreba osoba s invaliditetom važno je osvijestiti i njihove mogućnosti, a ovaj projekt to svakako čini‟, izjavio je predsjednik Saveza SUMSI Denis Marijon.
Most kao simbol prepreke i metafora za barijere s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju motiv je s kojim je radio Stanko Herceg: „Nevenu i Nikolu portretirao sam ne kako stoje na, već upravo ispod njihovih kvartovskih mostova, dajući time kritiku društva koje zanemaruje ljude poput njih. Oni su skriveni ispod mosta, ispod pogleda, živeći u nemogućnosti prelaženja svakodnevnih fizičkih prepreka. Većina ne uočava Nevenu, Nikolu i njima slične ostavljajući ih ‘ispod mosta’ te ih tako osuđuje, uzimajući ih zdravo za gotovo, na pokušaje vlastitog snalaženja i borbu s preprekama o kojima ostatak društva ni ne razmišlja.”
Sanjin Kaštelan nas vodi kroz intimni proces suradnje s modelima, koji ogoljuje obje strane: „Najveći izazov je portretirati fragilnost, tišinu, zamrznuti njezin trenutak, ne uzimajući pritom ništa od nje. Izazov je svjedočiti ne intervenirajući u proces. Trenutak susreta s Patrikovim očima, koje su žive i iza kojih se nalazi svemir snažnog muškarca, nemalo je intiman jer ogoljuje i ujedno čini zahvalnijim za darove života. Nevjerojatno je svjedočiti Patrikovom koračanju po četvrti u kojoj su nastali portreti, jer je ta vještina ovladavanja fizičkim prostorom svakodnevna praksa svakoga od nas, dakle portret normalnosti. Patrik to jest. Normalnost ne obilježena nedostatkom, već vještinom kompleksnog doživljaja koju skrivaju plahe i itekako plave oči.“
Ove fotografije nisu samo slike; one su priče o hrabrosti, izdržljivosti i dostojanstvu. Festival tolerancije dosad je uspješno producirao i druge društveno osjetljive izložbe, među ostalim izložbu fotoportreta „Oni/They‟, 2019. (Stanko Herceg, Mare Milin, Ana Opalić i Ivan Posavec), izložbu dizajnerskih plakata „ReD – Refugees and Design‟, 2020. (Ana Kunej (Kuna Zlatica), Dejan Dragosavac Ruta, Iva Babaja, Bruketa&Žinić&Grey i studio Šesnić&Turković), 2021., izložbu koja tematizira pitanja izbjeglica i azilanata u Hrvatskoj, koju su ilustrirali ilustratori/-ice i strip-majstori/-ice Helena Klakočar, Tisje Kljaković Braić i Milan Trenc, uz potporu dr.sc. Vladimira Sviljušca: osmislili su ilustracije sa skrivenim porukama (2D hologramima) na temu izbjegličkih sudbina i puteva njihove integracije u hrvatsko društvo. „Tu smo‟ je još jedan korak u pravcu razumijevanja i prihvaćanja različitosti.
Izložba „Tu smo‟ ujedno je i najava sedamnaestog Festivala tolerancije koji će se održati od 23. do 27. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti, te od 24. do 28. siječnja u Dokukinu KIC.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici https://festivaloftolerance.com/ i na društvenim mrežama Festivala tolerancije.
