'DJEVOJKA BUDUĆNOSTI'

KIKI KOGELNIK: Feminističko lice pop arta koji slavi žene, robote i rakete

Kristina Stakor
12.03.2023.

Kiki Kogelnik: The Time is Now retrospektiva je austrijske umjetnice koja je svojim radovima progovarala o poziciji žena u društvu, ali i putovanjima u svemir

„Ona je nesumnjivo djevojka budućnosti“, napisao je časopis za modnu industriju WWD o umjetnici Kiki Kogelnik još davne 1966. A njezini radovi zanimljivi su i danas, te se mogu razgledati u bečkom Kunstforumu na velikoj retrospektivi „Kiki Kogelnik: The Time is Now“, koja pokazuje različite faze njena stvaralaštva kroz otprilike 180 radova.


Kiki Kogelnik (1935–1997) austrijska je umjetnica koja je nakon studija, početkom 1960-ih iz depresivne poslijeratne Europe stigla u New York. Tamo se susrela s brojnim utjecajnim umjetnicima poput Andyja Warhola, Roya Lichtensteina i Claesa Oldenburga, ali i Niki de Saint Phalle i Carolee Schneemann. Premda ju mnogi svrstavaju među Pop Art umjetnike, Kogelnik nadilazi tu kategorizaciju, no teme konzumerističkog društva su je fascinirale i bile predmetom njezina stvaralaštva.

Kiki Kogelnik
Self-Portrait, 1964
Öl und Acryl auf Leinwand
Sammlung Mono Schwarz Kogelnik
© Kiki Kogelnik Foundation. All rights reserved

U ranijoj je fazi istraživala danas vrlo aktualne teme konzumerizma i (ne)održivosti, izrezujući raznobojne siluete od vinila, stvarajući novu verziju skulpture. Počeci putovanja u svemir, suživot čovjeka i tehnologije te hladni rat još su neke od tema koje su preokupirali umjetnicu. „Ne zanima me priroda. Oduvijek su me više zanimali strojevi. Mislim da živimo u svijetu koji je sve više otuđen, no to nije nužno loše“, izjavila je umjetnica u članku za The Washington Post, prikazanom na izložbi.

Kiki Kogelnik
Superserpent, 1974
Öl und Acryl auf Leinwand
Museum Ortner, Wien
© Kiki Kogelnik Foundation. All rights reserved

No možda su neki od najzanimljivijih oni feministički koji nastaju od sedamdesetih, u kojima preispituje uloge koje patrijarhalno društvo dodjeljuje ženama. Za te radove inspirira se slikama u modnim magazinima, vadi iz ih konteksta i stavlja u nove uloge. U njima, žene u stylish kupaćim kostimima, šeširima kakve je voljela sama umjetnica i umjetnom krznu izgledaju podjednako moćno koliko i apsurdno, beživotno, gotovo nehumano, usprkos jarkim bojama.

Iako se čini da živimo u svijetu u kojem se stvari mijenjaju brzim tempom, radovi Kiki Kogelnik nisu zastarjeli. Ispreplitanje humanosti i tehnologije, konzumerizam, teme rata i kolonizacije svemira te vječna tema konfliktnih uloga koje se očekuje da žena preuzme u društvu, kao i žensko tijelo kao bojno polje borbe za moć i dalje su u fokusu, a o njima je Kogelnik kroz svoju umjetnost progovarala s dozom humora i veselih boja, usprkos crnilu. Pa ako tražite neki izgovor za (ponovni) posjet Beču, to bi mogla biti upravo ova retrospektiva.

Kiki Kogelnik: Now Is the Time može se razgledati u bečkom Bank Austria Kunstforum do 24. lipnja 2023.

Naslovna fotografija:

Kiki Kogelnik working on one of her Bomb sculptures in her studio in New York, 1965
glasierte Keramik
Photographer: John Pratt
© Kiki Kogelnik Foundation. All rights reserved

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.