IZLOŽBA ‘WOMAN’ ROMANA GROZIĆA: Kada bi Nika sa Samotrake hodala među nama

Lena Ivanović
15.06.2025.

U Laubi – Kući za ljude i umjetnost u ponedjeljak, 16. lipnja u 20:00 sati otvara se nova izložba Romana Grozića, fotografa čiji se opus proteže od modne do umjetničke fotografije, od talijanskog Voguea do galerijskih postava. Nakon desetljeća rada u modnoj industriji, Grozić predstavlja ciklus Woman, seriju velikih crno-bijelih fotografija koje istražuju žensko tijelo kao prostor prisutnosti, a ne kao objekt pogleda

Grozić, rođen u Opatiji, karijeru je započeo krajem 70-ih, a tijekom 80-ih i 90-ih radio je za brojne europske modne časopise, uključujući Vanity Fair, L’Uomo Vogue, Vogue Sposa, Cosmopolitan, Harper’s Bazaar, … Od 2000. godine djeluje i u Hrvatskoj, potpisujući kampanje i vizualne identitete brojnih brendova.

“Romano Grozić rođen je 1961. u Opatiji, na mjestu gdje se svjetlo susreće s morem, a krajolik djeluje poput prirodnog kadra. U tom vizualno raskošnom prostoru, gdje se obzor širi pogledom, oblikovao se senzibilitet umjetnika koji će kasnije znati prepoznati tišinu u pokretu i prisutnost u detalju (…) U ovoj seriji autor nam daje svoj „osjećaj” tijela – prikaz ljudskog tijela u „neponovljivoj lakoći postojanja”; njegovo viđenje tijela kako ga doživljava: igrajući se s vratovima, s abecedom ljudske forme i bojama ljepote. – iz predgovora dr. sc. Marije Tonković, autorice monografije i kataloga izložbe.

Na izložbi će biti predstavljena monografija, a na otvorenju će nas u Laubi dočekati i DJ. Izložba ostaje otvorena do 23. lipnja.

Pročitaj više

KOLUMNA: LEA TOMAC

Moraju li žene biti gole da bi ušle u The Met? Proučavajući zidove jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, feministički kolektiv Guerilla Girls 1989. otkrio je poražavajući podatak – unutar moderne zbirke Metropolitana manje od 5 % djela potpisivale su žene, dok je istovremeno čak 85 % izloženih aktova prikazivalo ženska tijela. Četrdeset godina javnoga djelovanja obilježava aktualna izložba „How to Be a Guerilla Girl“, koja posjetiteljima nudi uvid u njihove arhive, metode rada, izazove s kojima su se susretale te, naravno, sve umjetnice koje je povijest odlučila preskočiti.

Iako su umjetnice često bile izostavljane i „zaboravljane“ u povijesti umjetnosti, Nasta Rojc posljednjih desetljeća pobuđuje velik interes kroz studije, istraživanja i umjetničke projekte. Povjesničarka umjetnosti Darija Alujević, autorica monografije „Mila Wod: Prva hrvatska kiparica“ i suradnica na dokumentarcu „Nasta Rojc – Enfant terrible“, piše o tome zašto je Nasta važna i kako njena djela i danas djeluju ispred svog vremena.

Dugogodišnja novinarka i urednica izdavačke kuće Media bar – Marina Dimić Kepeski – odabrala je za MOOD tri inspirativne knjige za Dan žena. Od prvog pravog feminističkog romana Anne Brontë o ženi koja napušta muža zlostavljača, preko knjige memoara Lene Dunham, do fantastičnog romana Ankice Tomić o ženi u Dalmatinskoj Zagori koja se moćno nosi s lošim kartama koje joj je život dodijelio.

Što bi se dogodilo da su se srele slikarica Frida Kahlo, fotografkinja Dora Maar te matematičarka Mileva Einstein? Pogledali smo u kazalištu ITD odličnu žensku predstavu ‘Djevojke s rogovima’ koja možda na tren podsjeća na dobra ženska druženja i kabare, opaki humor i lucidne analize veza na tragu serije ‘Seks i grad’ te knjigu ‘Grad djevojaka’ Elizabeth Gilbert, ali nakon koje izlazite ošamućeni kao da ste predugo ležali na kauču kod šrinka.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.