VRIJEME BEZ SKROLANJA

ZAŠTO NE MOŽEMO PODNIJETI DOSADU: 5 načina da je pretvorimo u saveznika

Lena Ivanović
23.08.2026.

Ako je vjerovati istraživanjima, dosada svoj vrhunac doseže u adolescenciji, nakon čega se smanjuje, a opet zna eskalirati u starijoj dobi. A prema istraživanjima neuroznanstvenika Johannesa Seilera, Instagram ju teško može nahraniti, jer je poput junk hrane – nakratko nas drži sitima, da bi na kraju izazvala puno veći nered u organizmu. Imamo ideje kako je pretvoriti u prijatelja?

Ako bismo sudili po broju članaka na portalima, a koji su posvećeni svađama oko ručnika ili, kako se to stručno kaže – tko ima pravo na taj komadić pomorskog dobra – svi su sudionici toliko zainteresirani za odmor, duboku meditaciju i ono flow stanje da bi Dalaj-lama prema njima bio hiperaktivno dijete koje ne može obuzdati svoj temperament. Jer čemu sve te drame ako neće satima, ako ne i danima, biti poput guštera, ležati na suncu, upijati atmosferu, voditi zanimljive razgovore ili vrtjeti unutarnje filmove. Samo kada stvarnost ne bi bila nešto običnija.

Pogledate li malo bolje pored sebe na plaži, većina kupača neprestano skrola mobitelima (čak i na SUP-u, dok jedino uplašeni psići drhture i tresu se od straha kada će ta vražja vožnja završiti), a kada uđu u more (sa sunčanim cvikama, naravno), malo je onih koji istinski plivaju, rone, jer dobar dio stoji u plićaku do struka s limenkom osvježavajućeg pića i priča o tome što je vidjela na Instagramu.

Acedia vs. dosada

Naravno da malo karikiramo, jer tko još može preživjeti dosadu. Postala je tako velik neprijatelj da ne smijemo dopustiti da nam se približi ni na tisuću metara. Ako je vjerovati istraživanjima, dosada svoj vrhunac doseže u adolescenciji, nakon čega se smanjuje, a opet zna eskalirati u starijoj dobi. A prema istraživanjima neuroznanstvenika Johannesa Seilera, Instagram ju teško može nahraniti, jer je poput junk hrane – nakratko nas drži sitima, da bi na kraju izazvala puno veći nered u organizmu.

Evo, na kraju će biti da će uskoro vjerojatno postojati i programi koji će nam sugerirati da se počnemo dosađivati jer postoji opasnost da dosada postane nepoznata riječ. Zanimljivo je, kaže Johannes Seiler, da se ta riječ pojavila tek u 17. stoljeću. U srednjem vijeku postojao je samo koncept “acedia”, koji se čak smatrao smrtnim grijehom kao stanje mentalne praznine, melankolije i nezadovoljstva. To se odnosilo na potpunu neaktivnost ili lijenost. U ranijim vremenima to je bilo stigmatizirano, a čak je i Blaise Pascal tvrdio da je taj koncept uzrok velike nesreće čovječanstva.

Iako nitko neće osporiti onu da su dosada i dokolica u dobroj mjeri izvrsni pokretači kreativnosti i aktivnosti, izgleda da su suvremeni mediji ozbiljno narušili naš metabolizam dosade. I još gore – da je možda došlo i do blokade sistema koji je upisan u naš kod upravo zato da bi se u nekom trenu, kada se nauživamo mira i kontemplacije, bacili na nešto zanimljivije, nešto što tek trebamo smisliti. U želji da se otkinemo iz ralja vanjskih podražaja smislili smo pet načina kako je ponovo integrirati u svoj život na pozitivan način.

5 načina kako zavoljeti dosadu prije nego što se pretvori u nešto kreativnije

Umjesto da se svađate zbog mjesta na plaži i riskirate privođenje, što kažete da dođete na plažu bez ručnika? Uđete u more, malo otplivate i izađete svaki put na drugom mjestu, gdje ćete se malo posušiti i uživati u novom prizoru. Naravno, na stijeni, a ne na tuđem ručniku:)

Kada ste zadnji put gledali kroz prozor, a ne u ekran? Zanimljivo je kako škole loše gledaju na učenike koji tijekom dana primjenjuju daydreaming, a zapravo bih ih trebalo poticati. Pitajte nekoga da vam ispriča o čemu je mislio dok je gledao kroz prozor.

U knjizi Posljednji san Pedro Almodóvar otkriva da je uvijek strahovao od toga da bi mogao napisati dobru knjigu. Sve dok nije pročitao savjet njemačkog pisca W. G. Sebalda, a koji kaže – probajte tri dana zaredom zapisivati sve što vam padne na pamet i ne opterećivati se kvalitetom. Iznenadit ćete se kad saznate koliko imate originalnih ideja i opažanja.

Probajte se na odmoru toliko opustiti sve dok ne osjetite da neke stvari ne izvodite na autopilotu. I nemojte se iznenaditi ako vam baš u toj fazi, kada izgleda da ne radite ništa, na pamet padnu najkreativnije zamisli.

I za kraj, napišite nekom razglednicu ili pismo. Pokušajte u desetak rečenica uhvatiti sve ono što vam je bitno. Ako vam se posreći, možda dobijete i pravi odgovor, a koji je puno više od običnog lajka.

P. S. U slučaju da vam je i dalje dosadno, nemojte zaboraviti da neki ljudi koji imaju taj peh da mnoge stvari doživljavaju dosadnima, namjerno pokreću svađe i upuštaju se u riskantne situacije, ne bi li začinili svakodnevicu. No ako izdržite prvi val navodne nelagode, mogli biste otkriti nešto posve drugačije.

Naslovni vizual: Canva

Pročitaj više

Teret briga

Da je stres zarazan znamo već odavno. I ne moramo se prisjećati pasioniranih gledateljica turskih sapunica koje bi u završnim epizodama znale popiti koje sredstvo za smirenje, jer treba nakon velikog finala i zaspati. No što kada prijeđemo tu crtu – i sa svojim mega stresom počinjemo previše opterećivati druge. Ili još gore, oni nas…

RAZMIŠLJANJE IZVAN OKVIRA

Što kada vam na razgovoru za posao postave suludo pitanje koje ima samo jedan cilj – da vas dobrano zbuni. Odgovor zna Jim Ballard, autor knjige “Mind Like Water: Keeping Your Balance in a Chaotic World”

na mladima svijet ostaje

Što dolazi nakon Boomera, milenijalaca i Zoomera? Generacija Alpha, prva generacija koja ne poznaje svijet bez interneta i umjetne inteligencije

S faksa u penziju

U moru novih teorija pojavila se jedna zanimljiva, a koja je na listu krivaca stavila suvremene medije koji su nam ubrzali pokrete oka ili stručno rečeno sakade

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.