Osmijeh na prvi pogled

KOLIKO SE PUTA NA DAN NASMIJEŠITE: Zašto se više se smijemo 300 puta dnevno kao klinci

Nika Kovačić
05.07.2026.

Ako niste znali, smijeh je naše šesto čulo i natprirodna supermoć čijeg punog potencijala možda nismo ni svjesni, a može nas trenutačno iscijeliti te ima veliku moć autosugestije

Ako vas je spominjanje šestog čula prvo asociralo na sposobnost teleportacije, čitanja misli ili sličnih (para)psiholoških vještina, moramo vas razočarati. Šanse da ćete ikada čitati misli osobi koji vam se sviđa ili s pomoću telekinetičkih sposobnosti dobiti besplatan koktel u bircu manje su onima da ćete dobiti na lotu. No vi ionako posjedujete nešto puno bolje: urođenu i gotovo nevjerojatnu sposobnost da svaku lošu stvar koja vam se dogodi preokrenete nabolje. Baš kao okus, njuh, dodir, sluh i vid, to je kognitivni proces koji vam je urođen. To je vaše šesto čulo poznato i pod nazivom smisao za humor.

Širok repertoar osmijeha

Možda na prvu zvuči malo nategnuto, osobito usporedba s parapsihološkim sposobnostima, no prije nego što odmahnete rukom, razmislite o ovome: Još davno prije nego što ste izgovorili svoje prve riječi “mama” ili “tata”, imali ste širok repertoar različitih vrsta smijeha – od laganog hihotanja do grlenoga smijeha – kojima ste izražavali različita raspoloženja i emocije.

Foto: Unsplash

Dok ste bili dijete, nasmijali ste se u prosjeku 300 puta dnevno, no danas to činite samo nekoliko puta na dan. Pod smijanjem mislimo na ono što se na internetu zove ROFLMAO – valjanje od smijeha od kojeg vam idu suze na oči uz popratno grčenje mišića od pokušaja da dođete do daha.

Dok ste bili mali, u tome vas nije sprečavala činjenica da ste, kao nespretni klinjo, gotovo svaki dan padali na glavu, razbijali koljena, krvarili iz nosa, budili se noću uvjereni da je u ormaru čudovište koje čeka da utonete u dubok san kako bi vas pojelo i proživljavali slične drame. Štoviše, to je bilo vrijeme kada ste bili potpuno ovisni o svojim roditeljima, niste imali vlastite prihode, niste vozili automobil i bili ste potpuno prepušteni tuđim odlukama.

Kako bi bilo lijepo ponovno se vratiti u te dane kada smo se smijali kao ludi svakoj sitnici tristotinjak puta na dan (u prijevodu: gotovo stalno). Možda zvuči nemoguće, ali nije. Da biste to ostvarili, treba početi malim koracima. Treba se pokušati nasmijati i kada nam nije do smijeha, smijati se kada nam se plače, baš iz inata. I tako sve dok nam to polako ne prijeđe u naviku. Smijeh je zarazan i nećete ni primijetiti, a već ćete se cerekati na svaku glupost sve dok ne dođete do magične brojke 300.

Foto: Unsplash

SMIJEH NA PRVI POGLED
Smijah trenutačno povezuje ljude. Nebrojene su studije pokazale da nam se ljudi koji nas nasmijavaju automatski i sviđaju. Osjećamo bliskost s ljudima koji se smiju našim šalama i doskočicama. Smisao za humor je toliko moćan da može čak promijeniti našu perspektivu o tome što nam se (ne) sviđa: dečko prosječna izgleda na čije fore umiremo od smijeha odmah postaje seksi.

MI SMO ZA SMIJEH!
Malo što vam može nabildati samopouzdanje kao sposobnost da nasmijavate sve oko sebe. Vrhunski smisao za humor jedna je od najvažnijih socijalnih vještina neophodna za uspješnu komunikaciju.

ZABLISTAJTE OD SMIJEHA
Smijanje učvršćuje muskulaturu lica i potiče cirkulaciju, jača imunološki sustav, snižava krvni tlak, pa i regulira razinu šećera u krvi. Kada se smijemo, izgledamo bolje onoliko koliko nam ono pomaže da se i osjećamo bolje.

FORMULA ZA SREĆU
Svaki put kada se nasmijemo, mozak stvara dopamin, što povećava našu produktivnost i angažman, čak i na poslu.

Naslovna fotografija i video: Canva

Pročitaj više

Kolumna: Lea Tomac

Zašto neke osobe reagiraju iznimno burno u situacijama koje su objektivno nevrijedne spomena? Zašto, pak, neke osjećaju sigurnost tek kada kontroliraju svaki aspekt svoga života? Zašto je u nekih prisutan gotovo instinktivan strah od gubitka? Zašto neke vječito prati sjena krivnje, čak i kada nisu učinili apsolutno ništa pogrešno? Zašto nekima, koliko god uspješni bili, nijedno postignuće nije dovoljno dobro? Kako bi odgovorila na navedena i njima slična pitanja, psihologija sve češće postavlja jedno dodatno, vjerojatno najintrigantnije do sada – što ako opisani obrasci nisu posljedica isključivo osobnih iskustava već dio emocionalnoga nasljeđa?

Na prvi pogled priča s fiktivnog irskog otoka izgleda kao bizarni horor. No kako film odmiče, postaje jasno da govori o nečemu vrlo suvremenom – o ghostanju i brutalnoj moći šutnje kada jedan prijatelj jednostavno odluči izbrisati drugoga iz života.

Je li Brookyln Beckham neka vrsta modernog Goethea i kako to da je u zadnjih 10 godina broj pjesama koje govore o tuzi, beznađu i stresu tako naglo porastao, a pozitiva drastično padala?

Kolumna: Lea Tomac

Cijela poanta manosfere, navodno, jest kako osvojiti žene. Zašto onda gotovo opipljiv osjećaj nelagode nastaje čim žena stupi na scenu? Zašto oni najradikalniji među njima otvoreno tvrde da im se žene uopće ne sviđaju? Istražili smo što pokreće manosferu i zašto kombinacija homosocijalnosti i homohisterije stvara neobičan paradoks – muškarce emocionalno usmjerene jedne na druge, ali prisiljene to maskirati agresijom, dominacijom i mizoginijom.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.