Kao netko tko ima birokratske noćne more i često sanja jedno te isti scenarij – FT1P (fali ti jedan papir, ne možeš stisnuti zadnju tipu ili si zaboravila PIN od kreditne kartice kojom bi kupila kartu i stigla na avion) uvijek se ugodno iznenadim kada sanjam nešto lijepo i uzbudljivo. U toj mjeri, da mi nije problem odgoditi alarm za sat vremena, smisliti neku jeftinu ispričnicu zašto kasnim na sastanak, sve u nadi da ću, ako se istog trena spustim na jastuk i zatvorim oči, nastaviti sanjati tamo gdje sam stala. No kao što već znate iz Lynchovih filmova inspiriranih snovima, e ni u ovom slučaju vaš nevidljivi redatelj nije pouzdan pripovjedač i nemojte računati na linearnu radnju. A da stvar bude još gora – nemojte se nadati niti da ćete se sjećati tog divnog sna za par sati.
Trik za sanjanje Salvadora Dalija
Pa nije uzalud Salvador Dali smislio poseban trik. Naime, dok je Dali svako poslijepodne radio tj. drijemao, držao bi u ruci veliku metalnu žlicu, a kada bi utonuo u dubok san, žlica bi tresnula u tanjur, a on bi se probudio, sav u nadi da će uloviti svoj san i odmah ga prebaciti na platno. Okej, neki bi poput Hitchcocka držali i list papira na noćnom ormariću ne bi li nešto mudro zapisali, tipa – When a Boy meets a Girl. A onda su se posla konačno primili znanstvenici, kojima je očito dozlogrdilo da svijet umjetnika i sanjara ne prati onaj vratolomni razvoj suvremenih tehnologija. Ma kakva vražja metalna žlica i list papira! Ta ne živimo u srednjem vijeku! Idemo vidjeti možemo li uz pomoć tehnologije doista ući u nečiju glavu, pa ako još uvijek nećemo moći čitati misli, možda možemo barem malo utjecati na snove.
Ciljana inkubacija snova
I doista, tijekom pandemije, kada smo svi osjetili što je to nedostatak mirnog sna, a velik broj stanovnika se borio i s povećim brojem noćnih mora, tako da smo otkrili i novu opsesiju zvanu ortosomnija (potraga za kvalitetnim i zdravim snom), znanstvenici sa Sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) objavili su rad koji je pokazao da je moguće oblikovati sadržaj snova, barem do određenog stupnja. Novu tehniku su nazvali “ciljana inkubacija snova” (TDI), a definirali su je kao “protokol za reaktiviranje sjećanja tijekom spavanja.”
Koncept je bio prilično jednostavan – koristeći aplikaciju za pametan telefon u kombinaciji s nosivim uređajem za praćenje sna zvanim Dormio, istraživači su pratili stanje sna sudionika i usmjeravali ih da sanjaju o određenim temama, primjerice o drvu. A trenutak kada je trebalo, poput lopova upasti u um spavaća i inkubirati određene objekte ili ideje je faza sna zvana hipnagogija, faza kada se prelazi iz stanja budnosti u san. Naime, hipnagogija je jako zanimljiva jer se događa na početku sna, ali ima dosta sličnosti s REM fazom, s tim da je znatno podložnija vanjskim podražajima i zvukovima.
Hipnagogija, stanje uma blisko lucidnom sanjanju
I dok vi tonete u san, nosivi uređaj, koji izgleda kao rukavica s električnim senzorima, prati biosignale koje vaše tijelo odašilje kako bi odredio vaše stanje sna, a kada Dormio detektira da ulazite u hipnagogiju, daje vam zvučne signale kako bi vas usmjerio u određenom smjeru. Za to vrijeme, vrijedni uređaj prati stanje sna, a prije nego što padnete u dublji san, budi vas s još jednim zvučnim signalom. A nakon buđenja, kao Dalijev učenik, morate se primiti rješavanja kreativnih testova, da bi znanstvenici provjerili jesu li spavači “pripremljeni” Dormiom imali bolji uspjeh ili ne. Možda ćete se iznenaditi, no na kraju je ispalo da je 67% ispitanika sanjalo o drvetu u nekoj formi. Naravno, ponekad je drvo pretvoreno u automobil od drva, ali kada se sve zbroji i oduzme, znanstvenici su eksperiment infiltracije snova ocijenili uspješnim.
Ugovor s vragom
Naravno da se na prvi trenutak ovaj izum čini kao ostvarenje nekog daleko sna, jer to možda konačno znači da ćemo moći nastaviti sanjati lijepe snove ili naučiti japanski za vrijeme zimskog sna, samo ako si nafilamo mozak pravim informacijama i zvukovima. No, što kada uz sve revolucionarne izume ide i jedan ugovor s vragom. I dok se još nismo ni snašli, a ni napisali pošteni scenarij što bi sve trebao sadržavati naš san kojeg bismo voljeli iz noći u noć sanjati, stigla je i jedna marketinška kampanja koja je dosta uznemirila znanstvenike.
Uz pjesmu “Dreams” sanjajte naše osvježavajuće Coors pivo
Naime, tvrtka koja se bavi proizvodnjom piva – Molson Coors je 2021. krenula s kampanjom, koja je htjela svoj proizvod infiltrirati u snove ljudi. Ideja je bila sljedeća – ispitanici će gledati video čistog planinskog zraka i osvježavajućih potoka, a potom će utonuti u san uz osmosatni zvučni zapis koji bi trebao ugraditi sugestivne slike u njihove umove i navesti ih da sanjaju Coors pivo. Tvrtka je navodno dodatno motivirala ljude nudeći popuste i besplatna pića, a čak su angažirali i Zayna Malika koji je u kampanji inkubacije snova dopustio svijetu da ga gleda kako spava, i sanja, na Instagram Liveu. No, nije Coors njedini koji je pokušao iskoristiti snove za ostvarivanje profita. Xboxov Made From Dreams koristio je ciljani san da bi igrači sanjali o svojim omiljenim video igrama, dok je Burger King 2018. stvorio “noćnu moru” za Halloween.
Zašto je 40 znanstvenika koji istražuju snove oglasilo alarm
Rezultat ove neobične kampanje? Pjesma “Dreams”, koju izvodi irska pop-rock grupa The Corrs je postala jedna od najguglanijih pojmova, a u isto vrijeme, 40 znanstvenika koji istražuju snove su potpisali otvoreno pismo u kojem su upozorili na sve opasnosti koje donosi manipulacija snovima, uključujući kontrolu uma, oglašavanje u snovima, komercijalnu upotrebu tehnologije snova i sve ono o čemu je Christopher Nolan snimio film ‘Početak’. Iako ovo pismo nije mišljeno kao blaga tužba pred ukor nego kao glasni alarm, izgleda da se nitko previše ne obazire na to. Jer treba nekako zaraditi na toj dragocjenoj i nadasve krhkoj robi zvanoj san, a o kojoj nam ovisi zdrav i kvalitetan život, ali i ono što čini naš identitet satkan od imaginarnih, tajnih i nadrealnih slika.
Snovi i proširena stvarnost
Naime, prema predviđanjima futurologa upravljanje snovima će postati stvarnost do 2035. godine, a ono će sve češće biti povezano s onim što zovemo proširena stvarnost. I opet još jedna faustovska stavka – stvarat će snažnu ovisnost o tehnologijama za spavanje i napraviti jaz između dobrostojećih koji si mogu priuštiti dobar san i onih koji ne mogu. Uostalom, tko nam garantira da oglašivači već i ne koriste neke suptilne metode infiltracije u naše snove pa tako dok mi mislimo da sanjamo erotske snove, u pozadini nam Alexa i Siri već puštaju tko zna kakve zvukove. A sve o čemu oni sanjaju je to da barem na tren pomislimo kako je to užasno dobra ideja. Otvoriti ujutro oči i pri tome nježno šapnuti – “Alexa, play it again! I platit ću ti koliko želiš, samo da iz mojih snova izbaciš te užasne reklame!”
