začarani krug

PODMEĆEMO LI SAMIMA SEBI NOGU: Kako mentalni sklop oskudice oblikuje svijet u kojem živimo

Kristina Stakor
15.03.2024.

Vječno pitanje: je li čaša polupuna ili poluprazna?

Svi mi vjerojatno imamo frendicu koja ona sporadična druženja pretvara u event radnog naziva „kava i kuknjava“: šefica ju je „zaobišla“ kad su na red došla promaknuća, na godišnjem je dobila hotelsku sobu koja gleda na istok umjesto na zapad, dečka jedva viđa zbog zahtjevnog projekta na kojem radi, a povrh svega kafić u koji ste sjele nema bademovog nego samo zobenog mlijeka… A možda smo i sami ponekad ta frendica, uspoređujući se s prijateljima koji su upravo kupili novi auto, s ljudima koje pratimo na društvenim mrežama, pa i s idejom samih sebe koju smo za sebe zacrtali da ćemo do ove dobi već i ostvariti.

Pa dobro, još se nije rodio taj koji nikad nije pogledao koliko je trava zelena u susjednom dvorištu, branit ćemo se. No psiholozi tvrde da takav način gledanja na čašu kao polupraznu može imati negativan utjecaj na naš život, pa čak i na kognitivne sposobnosti, a takav uzorak razmišljanja nazivaju mentalnim sklopom oskudice.

Što je mentalni sklop oskudice

Mentalni sklop oskudice je način razmišljanja kojim se fokusiramo na ono što nemamo i mislimo da to nikada ni nećemo imati, premda su osnovne potrebe poput hrane, doma i izvora prihoda zadovoljene.

Kada nas opsjedaju misli o svemu onom što nemamo, a najčešće je to nedostatak vremena ili novca, ne ostaje puno koncentracije da se bavimo nečim drugim, pa ono što mislimo na neki način postaje stvarnost – jer nam onda doista fali vremena i novca.

Uvijek kažete „da!“ na sve prilike koje vam se pruže, premda možda ne vode do nekog krajnjeg cilja koji ste imali, od straha da se neka druga, bolja prilika neće ukazati? Žonglirate pet stvari odjednom jer strahujete od praznog hoda i stavljanja „svih jaja u istu košaru“? Pa onda ne stižete obaviti sve na što ste pristali, a kamoli još i neke svakodnevne zadatke i kućanske obveze? Kašnjenje i prekoračivanje rokova je vaš modus operandi jer n-a-p-r-o-s-t-o-n-e-s-t-i-ž-e-t-e? Svaku novu osobu u životu, bilo da se radi o novom kolegi ili prijatelju prijateljice promatrate pod povećalom i s dozom kritike i prije nego ste ih zapravo upoznali? Da, moguće je da ste ulovljeni u začarani krug mentalnog sklopa oskudice.

Obiljem protiv oskudice

Ako vam takav način života zvuči iscrpljujuće, to je zato što jest. Dovodi do toga da smo manje produktivni, smanjuje koncentraciju i može dovesti do nekih loših financijskih odluka, ali i do smanjenog kapaciteta za donošenje odluka. Pa kako se izvući iz tog kotača koji se vječno vrti?

pisanje dnevnika
Foto: Unsplash / Toa Heftiba

Stručnjaci predlažu promjenu perspektive i usvajanje mentalnog sklopa obilja. Možda djeluje kao da bi nam za to bio potreban čarobni štapić, dobitak na Milijunašu ili reinkarnacija u nekim novim okolnostima, ali čak i da dobijemo sve ono što mislimo da nam sada fali, bismo li bili sretni? Ili bi nam tada nedostajalo nešto drugo?

Izgleda da je jedino rješenje dobri, stari rad na sebi. Umjesto da se fokusiramo na ono što nemamo, budimo zahvalni na onom što imamo i iskoristimo to kako bismo ostvarili daljnje ciljeve. Možda nemamo posla, ali imamo vremena koje možemo uložiti u obrazovanje, traženje posla, započinjanje projekta kojeg smo dosad odgađali. Možda zbog pretrpanog rasporeda nemamo vremena koliko bismo htjeli, ali svaki slobodni trenutak znamo cijeniti i najbolje provesti s onima koje volimo. Zvuči banalno, ali u nama je ključ zadovoljstva: hoćemo li se fokusirati na luksuzni auto koji nemamo ili na to da u javnom prijevozu na putu za posao uspijemo pročitati knjigu koju inače ne bismo stigli?

Korak u pravom smjeru

Promjena se neće dogoditi preko noći, niti će čaša odjednom postati polupuna, ali postoje neke prakse koje nam mogu pomoći da se ispetljamo iz osjećaja vječnog nedostatka.

Pisanje dnevnika u tome može uvelike pomoći, kako bismo definirali što je to čega se bojimo i što je to što zapravo priželjkujemo. Jer buka tuđih ostvarenja može biti toliko zaglušujuća da više ne čujemo vlastite želje. I na tom putu ne morate biti sami – osoba od povjerenja ili terapeut mogu pomoći da slika o tome što želimo, a što nam je potrebno postane jasnija.

Definirajte što za vas predstavlja obilje. Jesu li to zaista stvari koje nedostaju u vašem domaćinstvu ili se želite okružiti novim ljudima i idejama? Kakve prilike želite da se otvore? Kad znamo kamo želimo ići, lakše je napraviti korak u pravom smjeru. A to znači ponekad i odbiti neke prilike koje nas njemu ne vode.

I naučite prepoznati vrijednost stvari koje već imate: postignuća koja ste ostvarili, prijateljstava koja njegujete već godinama, dobrosusjedske odnose, zdravlje, ispunjen društveni život, vikende provedene u prirodi… takav podsjetnik dobro dođe da se fokusiramo i ne izgubimo iz vida ono što nam je bitno. I budite blaži prema sebi – rad na sebi je proces koji nikad ne završava.

Naslovni vizual: Pexels / Cottonbro Studio

Pročitaj više

ČAROBNI KAMEN

Ne morate vjerovati u čudesni kamen mudraca, ali možete isprobati plemenite i poludrage kamenčiće koji će vam podariti ekstra ljepotu, unutarnju ravnotežu te vam pomoći da se riješite bolova. Kad već ne mogu natjerati nekoga da se ekspresno zaljubi u vas, ili?

Kad se govori o toksičnim odnosima, puno se pažnje posvećuje ljubavnim vezama, no ponekad zanemarujemo one „vukove u ovčjoj koži“ u vlastitom taboru – među prijateljima

unutarnji glas

Svi ljudi posjeduju intuiciju, no možemo li joj uvijek vjerovati i kako biti bolje usklađen sa svojim šestim čulom?

Stalno se uspoređujemo i ocjenjujemo: drugi su pametniji, ljepši, uspješniji i sve mogu bolje. To često izaziva neugodne osjećaje i otežava nam prihvaćanje sebe onakvima kakvi jesmo. Usporedbe s drugima mogu ozbiljno narušiti naš pozitivan stav prema sebi. Zašto se onda uspoređujemo s drugima? Kako to stalno uspoređivanje s drugima utječe na našu psihu i naše živote? Kakvu ulogu igraju društveni mediji isamoprihvaćanje? Ovdje ćemo vam dati odgovore na ova pitanja i pružiti vam druge uzbudljive činjenice.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.