ŽIVOTNI CIKLUS PRIJATELJSTVA: Kako se nositi s promjenama u odnosu s BFF?

Kristina Stakor
19.04.2024.

Svi odnosi u našim životima rastu, razvijaju se, neki se i okončaju, a prijateljstva su možda najkompleksnija od svih. Mogu li (i trebaju li) sva prijateljstva preživjeti promjene?

Sa završetkom srednje škole i odlaskom na fakultet, počelo je i turbulentno razdoblje mog naglog (društvenog) osamostaljivanja. I to ne samo zbog novih obveza i ritma života, već i zato što su sve moje prijateljice odabrale drugi studij, na dijametralno suprotnom kraju grada, sa sasvim drugačijim rasporedom.

Povrh toga, moja BFF s kojom sam dijelila školske klupe od osnovne škole pronašla je dečka s kojim je provodila sve slobodno vrijeme. Neću lagati, bilo je to često bolno i usamljeno razdoblje u nekom limbu gdje su dugogodišnja prijateljstva bila na testu, a nova se nisu još učvrstila ni kristalizirala.

Rast u simbiozi

Nakon par mjeseci sporadičnih kava i izlazaka u kojem sam se često osjećala kao „third wheel“, odlučila sam imati ozbiljan razgovor s frendicom i reći joj što me muči. „Ne želim da na svakom našem druženju bude i tvoj dečko. Može povremeno, ali fali mi naša stara dinamika i mislim da, ako želimo održati naši prijateljstvo, ipak trebamo zadržati neko vrijeme samo za sebe. To što ćeš mu ti poslije prepričati svaku sekundu je druga stvar koja mi nije toliko bitna“, rekla sam na rubu suza (plakanje je bilo veliki dio adolescencije).

Suprotno mojim očekivanjima i pripremama na veliko razočarenje i prekid najdugovječnijeg odnosa u mom životu, Frendica je rekla: „Može, naravno, nema problema“. I nakon toga sve je bilo lakše. I selidbe, i vjenčanje, djeca, poslovi i suludi rasporedi. Daleko od toga da su naša druženja ikad više bila kao ona svakodnevna u školskim danima, ali smo se i mi promijenile i rasle simultano, svaka u svom smjeru, pa ipak, uvijek povezane.

Ustrajanje ili prekid

Zašto sam se sada toga sjetila, dok pijemo gin tonic u jednoj od rijetkih prilika tijekom godine da se nađemo uživo, usprkos svakodnevnim razgovorima i chatovima?

Jedna kratka šetnja probudila je sjećanja na neka druga prijateljstva iz tog istog razdoblja koja nisu „preživjela“ ulazak u odraslije godine i čiji postupni ili nagli nestanak nisam ni primijetila. A paralelno me navela i da se zapitam – što je to što neka prijateljstva čini vrjednijima spašavanja, čak i kad smo s vremenom narasli u sasvim drugačije osobe?

Odgovor na to pitanje izuzetno je individualan. Možda se radi o prijateljima koji nas najbolje poznaju, čak i kada naši interesi više nisu isti kakvi su bili na igralištu poslije škole. Možda je ta frendica ona uz koju se osjećamo najbolje, poletno, inspirirano i energično. Možda su nam podrška bez obzira na sve…

Turbulencije i udaljavanja ne događaju se nužno na velikim životnim prekretnicama kao što su studij, brak, djeca. Eventualni prekid može uzrokovati i postepeno udaljavanje, pa ga zapravo niti ne osjetimo kao iznenadni, veliki gubitak. Neusklađeni rasporedi, nove zanimacije i neki novi prijatelji s kojima imamo više zajedničkog mogu također dovesti do prirodnog distanciranja.

prijateljstvo
Foto: Pexels / Aline Viana Prado

Treba li onda to prijateljstvo spasiti? I ako da, kako? Ako želimo da naši prijatelji budu konstanta u našim životima, to zahtijeva trud s obje strane.

Prihvatite promjene: samo mijena vječna jest, pa nije poželjno grčevito se držati za neke ideje kako su izgledala druženja prije 5, 10 ili 20 godina. Biste li zaista željeli zauvijek ostati neka 16-godišnja verzija sebe?

Pitajte prijatelje kakve su njihove potrebe: ako vaša frendica upravo seli u drugi grad, započinje s poslom na novom, užurbanom radnom mjestu, planira vjenčanje ili iščekuje prinovu svakako možete očekivati da će to značiti i zaokret u dosadašnjem rasporedu druženja. A najbolje što vi u tom trenu možete napraviti jest ponuditi svoju pomoć, bilo da se radi o prenošenju namještaja, ramenu za plakanje, pozornom uhu za slušanje kada se treba požaliti na kolege ili proslaviti povišicu koja dolazi s novim odgovornostima. I budite fleksibilni, bez zamjeranja.

Dajte si vremena (ali i njima): kao i sve promjene u životu, i nova dinamika prijateljstva treba vrijeme za prilagodbu. Pa ako se vaša druženja i pozivi naglo prorijede, nemojte te frendove odmah prekrižiti.

No ako ste izgubili interes za nečiji život (ili oni za vaš), ako niste oduševljeni smjerom u kojem su krenuli ili naprosto smatrate da više ne dijelite iste vrijednosti, stavove, načine zabave, ok je reći i zbogom. Možda se u budućnosti vaši putevi ponovno susretnu, a možda je ova kava bila svojevrsni oproštaj, bilo eksplicitni ili nesvjesni. I to je, kao što će vrijeme pokazati, sasvim ok.

Naslovni vizual: Shutterstock

Pročitaj više

Ljubavna neravnoteža

Ljubav se ne trži, pa ipak… Na podsvjesnom nivou izgleda da se ipak nešto zbraja.

Ne znamo je li doktor psihologije Thomas Henricks gledao sjajnu seriju ‘Prizori iz bračnog života’, jer već nakon prve epizode je vrlo jasno kako je čak i ona najveća ljubav tako krhka te da rijetke mogu odoljeti izazovu da se ne mijenjaju s protokom vremena. Pogotovo kada se u igru uključe problemi na poslu, drugi zgodni ljudi, vrijeme i umor. No gledano iz zraka, neke veze su ipak malo drugačije od drugih, pa makar bile i prilično sretne. A ovo je pet glavnih tipova veza i temelji na kojima trenutno stoje, kaže Thomas Henricks.

Ovo nije dobri stari krkan, ili pak kvartovski mangup koji lako gubi živce pa će vas bez beda poslati u rodni kraj – ovo je inteligentna, elokventna osoba čije su riječi strateški odabrane, sposobne rezati poput skalpela. Evo kako to izgleda u praksi kada netko koristi psihoterapijski žargon kao oružje.

Čini li vam se da u svemu u životu kaskate za vršnjacima? Imate li dojam da vas uspjeh na privatnom i poslovnom planu zaobilazi ili kuca na vrata kada ste već mislili da je „prošla baba s kolačima“? Možda ste samo dio cool ekipe „late bloomera“

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.