ULTIMATIVNI MODNI SIMBOL OPUŠTENOG LJETOVANJA: Jer ništa ne kaže „resort“ kao kaftan

Kristina Stakor
05.07.2026.

Samo jedan odjevni komad je potreban kako bismo se osjećale kao da smo cijelo ljeto provele u balansiranju između luksuznog resorta i chillanja na jahti: kaftan

Sve one poklonice maksimalne opuštenosti i uživanja u životu u ljetnim mjesecima zasigurno već znaju koliko je nužno u svojoj prtljazi ponijeti i jedan kvalitetan kaftan.

Između košulje, haljine i tunike, dovoljno širok da omogući nesputano kretanje, a opet dovoljno atraktivan da se vrlo lako može odjenuti za odlazak na plažu, ali i u restoran, kaftan je pomalo egzotičan komad koji se vrlo lako može prilagoditi.

Od tradicije do modne piste

Neke verzije kaftana poznate su još od drevne Mezopotamije, te se nose u brojnim kulturama kao tradicionalna odjeća. Na Zapadu su popularizirane početkom 20. stoljeća kada je odjeća postala opuštenija, a ukusu tadašnjeg vremena prilagodili su ga dizajneri kao što je Paul Poiret.

Kasnije su ga Dior i Balenciaga predstavili kao večernje haljine opuštena kroja, a kao svojevrsni otpor zapadnjačkom stilu odijevanja i života nosili su ga hipiji. Kasnije postaje više mainstream te su ga nosile modne ikone poput Diane Vreeland i recentnije André Leon Talley. A filmska diva Elizabeth Taylor ih je toliko voljela da je nosila kaftan prilikom svog drugog vjenčanja za Richarda Burtona. Danas ih obožavaju Jennifer Lopez, Beyonce i brojne druge zvijezde koje varijacije na temu kaftana nose za pojavljivanja na crvenim tepisima ili incognito na odmoru.

Kako ih nositi

Kaftani doista ne trebaju upute za upotrebu jer najbolje izgledaju kad želimo biti najopušteniji: sa soli u kosi i pijeskom pod nogama. Po želji u formulu dodati šešir, ili šire hlače, a za odlazak na večeru ravne sandale i upečatljiv komad nakita, poput ogrlice od koralja, ili velikih naušnica…

Chloe
Amarie
H&M
Zara
Eres
Dries van der Noten
Missoni Mare
Etro
H&M

Pročitaj više

Od prve egipatske olovke za oči, preko cara Konstantina koji je bio praotac današnjih filtera jer si je na kovanicama umjetno povećavao oči, do današnjih estetskih zahvata koji su tako suptilni da se gotovo i ne vide – njemačka spisateljica Rabea Weihser u knjizi Kako smo postali tako lijepi istražuje zašto smo već stoljećima u lovu na ljepotu. I zašto je digitalno ogledalo ponekad tako opasno.

U samome srcu Zagreba, na adresi Martićeva 4, pronalazimo Galeriju Paravan, prostor koji na iznimno interesantan način spaja umjetnost i toplinu doma. Iza nje stoji dizajner Vanja Rakočević, autor čiji se rad kreće između uporabnog i skulpturalnog objekta, povezujući suvremeni dizajn, antikvitete i rijetke artefakte u jedinstvenu, intuitivno vođenu cjelinu.

O instinktu kao ključnome alatu pri selekciji i stvaranju, odnosu funkcije i estetike te ulozi boja pri uređenju razgovarali smo s Rakočevićem koji je također podijelio vlastita razmišljanja o važnosti slow design filozofije kojoj se u posljednje vrijeme vraćamo kao i o svemu onome što gubimo odaberemo li se osloniti isključivo na modernu tehnologiju umjesto na stvarna iskustva prostora i života uopće.

Da savršena simetrija ne postoji, znamo već odavno. Uostalom, koliko je već eseja napisano o predivnom i intrigantnom licu Kate Moss, koje nije 100 % simetrično, ili o različitoj boji očiju Davida Bowieja? Očito ne dovoljno, jer trend koji je uzeo maha i koji je na TikToku prikupio 200 milijuna pregleda zove se Facial Harmony. O čemu je točno riječ i zašto ne prestajemo ganjati taj nedostižni ideal?

Malo je uzoraka u svijetu mode koji su uspjeli spojiti dvije krajnosti – šašavi look i onaj dašak konzervativne old money estetike.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.